Nuklearna elektrana Belan projektovana je još 80-tih godina, kada je i počela njena izgradnja. U međuvremenu je, više puta, prekidana i nastavljana, u zavisnosti od stava vladajuće partije, ali i javnosti.
Elektranu Belene je trebalo da gradi ruska kompanija Atomstrojeksport s kojom je ugovor 2008. potpisala bivša socijalistička vlada Bugarske.
Inače, nuklearna elektrana Belane bi bila prva takve vrste u Evropi jer bi bila prva nuklearka izgrađena na trusnom području, samo 200 km od Srbije.
Prije dvije godine u ovom kraju zabilježen je zemljotres jačine 5,3 stepena Rihterove skale. Izgradnju nuklearke sa dva reaktora jačine od po 1.000 megavati je aminovala i Evropska Unija.
Aktualna vlada premijer Bojka Borisova odustala je od projekta kada je gradnja već počela jer su smatrali da je ovaj projekat preskup. Prema procjenama sadašnje bugarske vlade, cijeli projekt izgradnje ove nuklearke koštao bi 10-ak milijardi eura.
Realizacija projekta Belene postala je breme za vladu premijera Bojka Borisova zbog nestašice novca, a rasli su i penali zbog kašnjenja početka radova, pa je Sofija prošle godine odlučila da raskine sporazum o izgradnji nuklerke sa ruskom kompanijom.
Izradnju nuklearne elektrane podržava dio opozicije, socijalisti i nacionalisti, tvrdeći da će ovaj mega projekat stvoriti nova radna mjesta, pojeftiniti struju i pridonijeti bugarskoj energetskoj nezavisnosti. Udruženja za zaštitu okoline su protiv ove gradnje.
Ovo je prvi referendum u istoriji postkomunističke Bugarske. Potreban je odziv od 60 posto plus jedan birač da bi rezultati referenduma bili važeći, a takav se odziv, prma procjenama u Bugarskoj ne očekuje.
Ovaj referendum se takođe smatra jednom vrstom testa za političke stranke uoči parlamentarnih izbora u julu.
Vikiliks: Sumnjiva bugarska nuklearka
Engleski list Gardijan je još krajem 2010. objavio otkrića Vikiliksa, među kojima su i sumnje u bezbjednost Belana, bugarske nuklearke u izgradnji.
U depešama američkih diplomata iz Sofije, kako prenosi BBC, govorilo se da je izgradnja Belana praćena zabrinutošću za bezbjednost te nuklearke.
U depešama se kaže da su Bugari požurivali radove da bi zadržali njemačkog partnera, specijalizovanu firmu RVA za igradnju elektrana i prodaju struje, koja je kupila 49 odsto projekta.
Njemci su se, međutim, poslije samo godinu dana povukli iz projekta navodeći kao razlog nezatvorenu finansijsku konstrukciju za izgradnju Belana zbog globalne finansijske krize.
Nasuprot tome, u američkim depešama se kaže da su se direktori njemačke firme u privatnim razgovorima žalili na netransparentnost čitavog projekta i na glavnog izvođača radova, rusku firmu Atomstroj-eksport, kao i na svoj neuspjeh da ubijede partnere u vrijednost evropskih poslovnih i bezbjednosnih standarda.
"I sami Bugari sve više govore o izgradnji Belana u kontekstu kašnjena građevinskih radova, nedostatka para, netransparentnih ugovora sa trećim stranama i uticaju i interesima ruskih političara i oligarha", stoji u američkoj diplomatskoj depeši iz Sofije objavljenoj prije 2 godine.
Galerija
Bonus video:
