Holandija će ukidanjem kazne za bogohuljenje postati svjetovna zemlja koja se ne osjeća obaveznom da štiti Boga.
U Holandiji već dugo nije primjenjivan član zakona iz 1932. kojim se kažnjava "napadno bogohuljenje" - posljednji put se to dogodilo 1968. godine.
Premijer Mark Rute, iako politički pripada desnici, odavno namjerava da ukine taj član, ali to nije učinjeno zbog koalicije u kojoj su i parlamentarci iz Zajednice ortodoksnih protestanata (SGP).
Tako ubuduće niko više neće odgovarati za "huljenje Boga", ali hoće ukoliko uvrijedi kraljicu Beatris.
Širok je spektar načina na koje se pojedine države odnose prema blasfemiji i bogohuljenju.
U Njemačkoj je još 1969. godine promijenjena zakonska odrednica o bogohuljenju i od tada se praktično i ne koristi. Njemački zakon kaže da je vrijeđanje drugih vjera i vjerovanja kažnjivo samo "ako se time ugrožava javni red i mir".
U Velikoj Britaniji je dugo blasfemija bila kažnjiva samo ako se hulilo na hrišćanskog boga. Tek prije nekoliko godina ukinut je zakon kojim su se diskriminisala sva ostala božanstva.
Ali, dok u mnogim zemljama Evrope, čak ako i postoji zakonska osnova, bogohuljenje tek rijetko završava pred sudom, Irska spada među zemlje koja je krenula suprotnim putem.
Ona je 2009. pooštrila zakonske odredbe kojima se zabranjuje blasfemija, pa je tako kažnjivo i objavljivanje materijala koji se mogu smatrati bogohulnim. Tamo bogohulnik može biti kažnjen globom koja može dostići i 25.000 eura.
U mnogim muslimanskim zemljama se zbog bogohuljenja lako može izgubiti glava.
U mnogim zemljama van Evrope blasfemija je i te kako kažnjiva. Egipatski sud osudio je sedam hrišćanskih egzilanata na smrt, jer su navodno u svom filmu vrijeđali proroka Muhameda.
Bonus video:
