Švajcarska je decenijama bila mjesto gdje se prenosio novac koji treba sakriti, jer su ga u toj planinskoj zemlji štitili jedni od najstrožih zakona o tajnosti podataka na svijetu.
Međutim, s obzirom da kriza eura primorava švajcarske susjede da traže nove izvore novca, trezori banaka ove alpske zemlje odjednom izgledaju neodoljivo, piše „Vašington post“. Posljednjih mjeseci, stroga bankarska tajnost ove zemlje našla se na meti napada zemalja poput Njemačke i Britanije kao nikada prije.
Stručnjaci smatraju da će posljednji tamošnji velovi tajnosti možda uskoro pasti, čime bi se okončala tradicija ćutanja.
Upravo prošle nedjelje, savjet u službi švajcarskih izvršnih vlasti sastao se kako bi razmotrio nove korake prema transparentnosti banaka nakon što se suočio sa prijetnjom bolne izolacije ukoliko ne pristane na reforme.
Kasnije ovog mjeseca gornji dom njemačkog parlamenta treba da glasa o novom sporazumu sa Švajcarskom kojim bi se od bankarskog sjedišta zahtijevalo da naplaćuje poreze sa računa njemačkih državljana. Slični sporazumi su nedavno potpisani sa Austrijom i Britanijom, a i sa ostalim zemljama se razmatra mogućnost za slične dogovore.
„Tajnost u bankama se povezivala sa osnovnim švajcarskim vrijednostima poput neutralnosti i diskrecije“
Sjedinjene Države se od 2009. takođe obračunavaju sa izbjegavanjem plaćanja poreza i izvukle su kaznenu odštetu od švajcarskih banaka za koje je utvrđeno da su pomagale građanima SAD da izbjegnu Američku poresku službu (IRS).
Mnogi u švajcarskim prijestonicama bankarstva prije ili kasnije pristaju da predaju svoje finansijske knjige međunarodnim poreskim vlastima. U mermernim hodnicima velikih banaka u Cirihu i Ženevi šapuće se šta će biti kada zemlja više ne bude stjecište onih koji izbjegavaju poreze.
„Teško možete da shvatite šta se događa“, kazao je za „Vašington post“ Luk Tevenoz, direktor Centra za bankarsko i finansijsko pravo na Univerzitetu u Đenovi. „Švajcarska je stvorila taj imidž da je tajnost ogromna vrijednost koju njene banke nude klijentima. To je bila primamljiva ponuda, naročito što se tiče pitanja poreza.“
Niko sa sigurnošću ne zna koliko švajcarski sektor upravljanja privatnim sredstvima zavisi od utaje poreza. Bankarske procjene depozita pojedinaca se kreću od najmanje 30 odsto do 60 i više procenata. Mnogi kažu da će značajan dio ovih fondova otići iz švajcarskih kofera.
Serđo Ermoti, direktor Banke UBS nedavno je razbio dugogodišnji švajcarski tabu kada je lokalnim novinama kazao da bi ta zemlja trebalo da u potpunosti završi sa bankarskom tajnošću
Čak bi i dosad preduzete mjere mogle izvršiti pritisak na švajcarsku ekonomiju koja se umnogome oslanja na profite finansijskog sektora. Neki ekonomisti predviđaju gubitke od 10.000 radnih mjesta i cijelog procenta švajcarskog BDP-a. Posljednjih nedjelja, giganti poput banke UBS i Credit Suisse naveli su pomenute promjene kao jedan od razloga slabijih profita u trećem kvartalu ove godine.
Međutim, takođe su kazali da bi mogli nadomjestiti odliv evropskog i američkog novca novim depozitima iz zemalja u razvoju, naročito iz Azije, gdje građani možda ne izbjegavaju porez, već jednostavno traže sigurno mjesto gdje će držati svoj novac.
Serđo Ermoti, direktor Banke UBS nedavno je razbio dugogodišnji švajcarski tabu kada je lokalnim novinama kazao da bi ta zemlja trebalo da u potpunosti završi sa bankarskom tajnošću. Po njegovoj procjeni, u njegovoj banci je deponovano između 13 i 32 milijarde dolara neoporezovanih depozita.
Mnogi stručnjaci smatraju da je samo pitanje vremena kada će na snagu stupiti međunarodni standardi prema kojima će se potpune informacije o deponentima automatski predavati poreskim vlastima drugih zemalja. To bi mogao biti smrtonosni udarac za tajnost u Švajcarskoj, što je tradicija koja datira još od 1934. kada je za krivično djelo proglašeno bilo kakvo odavanje informacija o računima klijenata osim u slučajevima najgorih zločina – a utaja poreza nije spadala u tu kategoriju.
Međutim, ono što je za 8 miliona stanovnika ove zemlje još teže prihvatiti je činjenica da ove promjene duboko zadiru u njihov njegovani imidž snažne nezavisnosti.
„Tajnost u bankama se povezivala sa osnovnim švajcarskim vrijednostima poput neutralnosti i diskrecije“, smatra Mark Herkenrat, sociolog sa Univerziteta u Cirihu koji se bavi pitanjima poreske jednakosti. „Ljudi su bili šokirani“ kada je Švajcarska nakratko 2009. stavljena na OECD-ovu sivu listu zemalja „poreskog raja“. Obični Švajcarci su počeli da shvataju da im zemlja u svijetu nije prepoznata po čokoladi i finim satovima, nego po utaji poreza.
Ukradeni podaci za lov na utajivače
Za neke zemlje je postala uobičajena praksa da otkupljuju ukradene podatke iz švajcarskih banaka kako bi ušli u trag svojim utajivačima poreza. U njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna Vestfalija su izvršeni pretresi kuća klijenata banaka koji su identifikovani preko ukradenih CD-ova sa informacijama.
U Grčkoj jedan USB uređaj sa podacima iz švajcarskih banaka zamalo nije doveo do raskola u vladi koja još nije odlučila da li da reaguje u skladu sa informacijama. Jedan grčki novinar je prošle nedjelje uhapšen, suđeno mu je i oslobođen je, nakon što je objavio neka imena koja se pominju u materijalu.
Sjedinjene Države su uvele dalekosežne restrikcije bankama koje posluju sa američkim klijentima u inostranstvu, inspirisani otkrićem da su se mnoge švajcarske banke trudile da pomognu Amerikancima da izbjegnu porez.
Pružite ruke - novac stiže!
„Nakon velike krize, krenuo je cunami propisa“, kazao je Hans Kofman, član švajcarske ultradesničarske Narodne stranke. Ovaj stručnjak za bankarska pitanja se zalaže za očuvanje prava na tajnost. Snage koje zastupaju suprotno mišljenje traže, kako je rekao, nerealni prihod.
„Ukoliko ne dobiju ono što su zacrtali u svojim fantazijama, uvijek se vrate i kažu 'Mora da u Švajcarskoj ima još novca'.
“Zemlje koje potpisuju sporazume sa Švajcarskom „samo treba da pruže ruke i novac im stiže”, prokomentarisao je Mario Tuor, portparol švajcarskog Sekretarijata za međunarodna finansijska pitanja, glavnom kancelarijom koja se bavi pregovorima o porezima.
Mnogi građani Švajcarske žele da se nađe rješenje – koje bi podrazumijevalo da se druge zemlje povuku. „Švajcarska ne želi da bude pod pritiskom drugih zemalja“, zaključila je Kristin Hirsovic, profesorka bankarstva na Univerzitetu u Cirihu.
„Švajcarska je mala zemlja. Njena nezavisnost je sve što ona ima“
Galerija
Bonus video:
