"U ovom trenutku nema nikakva razloga za takve špekulacije", rekao je Janša.
Dodao je da njegova vlada ocjenjuje da je takva opasnost otklonjena nedavno prihvaćenim mjerama štednje za postizanje finansijske stabilnosti i da slovenačka vlada čini sve da ne dođe u situaciju da traži pomoć EU.
Budžetski rezovi i štednja predviđaju da će Slovenija u ovoj godini svoj budžetski deficit sa prošlogodišnjih 6,4 posto BDP-a smanjiti na 3,5 posto u ovoj, i da će on pasti ispod 3 posto u 2013. i da će tako ispuniti pravila o finansijskoj stabilnosti članica eurozone kojoj se Slovenija priključila 2007.
Špekulacije o tome da će Slovenija možda morati da zatraži pomoć evropskih fondova za spas eura pojavila se i zbog Janšine izjave za jedan lokalni radio da bi Slovenija mogla da krene "putem Grčke", ako opozicija u parlamentu ne pristane da da potrebnu ustavnu većinu prilikom skorašnjeg glasanja u parlamentu o ustavnim promjenama.
Ustavnim promjenama o referendumu i unošenjem "zlatnog fiskalnog pravila" koje određuje da državni budžet i budžeti lokalnih zajednica moraju biti uravnoteženi i bez strukturnog deficita, Janšina vlada namjerava da onemogući moguće namjere sindikata i opozicije da blokiraju predloge njegove vlade usmjerene na postizanje pravila evropskog fiskalnog pakta.
Janša je novinarima koji prate samit u Briselu rekao da je jedina nepoznanica u vezi finansijske stabilnosti slovenački potkapitalizovani bankarski sektor, ali da je za takve ocjene prerano jer se još uvijek odvija revizija bilansa vodećih banaka u većinskom državnom vlasništvu, i tako sugerisao da ne isključuje da bi Slovenija za svoje banke mogla u budućnosti da tražiti pomoć na kakvu se nedavno odlučila Španija.
Slovenački ministar finansija Janez Šušteršič izjavio je u četvrtak da je u toku vrlo detaljan pregled poslovanja Nove Ljubljanske banke (NLB) čiji je cilj otkrivanje svih njenih loših investicija u prošlosti, kako bi se do kraja godine u nju radi dodatne dokapitalizacije privukli strani investitori.
NLB kao najveća slovenačka sistemska banka zadnje tri godine posluje s gubitkom zbog rezervacija na račun slabih kredita datih proteklih godina u okviru tzv. "tajkunske" ili "menadžerske" privatizacije, zbog čega je po neslužbenim podacima opterećena sa oko 3 milijarde eura loših kredita, što je 21 posto njenog bilansa.
Bonus video:
