Predsjednik Francuske iz redova socijalista, Fransoa Oland, na putu je da učvrsti vlast sa ljevičarskim parlamentom nakon što su u ankete urađene po izaslaku sa birališta pokazale da će moći da formira vladu bez oslanjanja na ultraljevičare, koji se protive tješnjim evropskim intergracijama.
Prve projekcije agencija za istraživanja javnog mnjenja, zasnovane na djelimično prebrojanim glasovima, pokazale su da bi njegov socijalistički blok mogao da osvoji oko 40 odsto glasova ili između 283 i 329 od ukupno 577 mjesta u Nacionalnoj skupštini u sljedećem drugom krugu izbora, i to bi bio prvi put tokom posljednje decenije da donji dom zaokreće ulijevo, javio je Rojters.
Kako predviđa agencija CSA, ljevica bi sa saveznicima iz redova Zelenih imala između 295 i 347 poslaničkih mandata, što je dosta ispred konzervativaca koji bi osvojili oko 35 odsto ili između 210 i 263 mjesta i više od apsolutne većine od 289 polsanika koja bi Olandu dala odriješene ruke.
Ultraljevičarski Nacionalni front osvoio je 13,4 procenta, što je manje nego što je na predsjedničkim izborima osvojila njihova liderka Marin Lepen (17,9%), i prognozira se da neće imati više od tri mjesta u parlamentu.
Slične prognoze dao je i Ipsos institut, dok je TNS Sofre bila jedina agencija koja je predvidjela da bi, u najgorem slučaju, socijalistma i Zelenima malo falilo do apsolutne većine.
Ovi izbori predstavljaju još jednu pobjedu za ljevicu, nakon što su 2011. preuzeli kontrolu nad Senatom a u maju pobijedili na predsjedničkim izborima po prvi put od 1988.
Niska izlaznost od manje od 60 procenata, za koju analitičari kažu da nije išla u prilog ljevici, možda je spriječila još veći trijumf Olanda.
„Ljevica je pobijedila, ali to nije velika pobjeda. To je relativna većina, a ne apsolutna. U vremenima krize postoji potreba za apsolutnom većinom“, prokomentarisao je analitičar Stefan Roze iz konsultantske kuće CAP.
Olandu - koji je došao na mjesto predsjednika koliko svojim zaslugama, toliko i zbog nepopularnosti konzervativca Nikole Sarkozija i njegove nesposobnosti da zuzda sve veću nezaposlenost - potrebno je da vlada nesmetano dok priprema usklađivanja budžeta, uključujući moguća kresanja potrošnje. Ukoliko bi socijalisti osvojili komotnu većinu, predsjednik bi mogao da sprovede predizborna obećanja i da nametne porez bogatima, odnosno da ublaži stroge mjere štednje.
On se, takođe, nalazi pod pritiskom Berlina da pristane da preda institucijama Evropske unije veću kontrolu nad državnim budžetom i da napravi korak bliže fiskalnoj uniji, što su mjere kojima će se u parlaentu suprotstaviti komunisti i ultraljevičari.
Poslije glasanja u prvom krugu, Francuzi će na birališta izaći ponovo nedjelju dana kasnije, 17. juna, istog dana kada će se i u Grčkoj održati ključni parlamentarni izbori, što će se, sve zajedno, odraziti i na budućnost Evrope.
Galerija
Bonus video:
