Posljednji zemljotresi u Italiji u kojima je bilo mrtvih i povrijeđenih, mogli bi da prerastu u učestale potrese u ovom dijelu Evrope. Naučnici predviđaju da će se Italija jednoga dana raspasti, piše "Deutsche Welle".
Snažan zemljotres 29. maja ponovo je pogodio sjever Italije. 17 ljudi je poginulo, na stotine je teško povrijeđeno, a 14.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
Zemljotres je bio skoro iste jačine, kao i onaj koji se dogodio samo devet dana ranije i u kojem je sedmoro ljudi izgubilo život. Tlo u Italiji se još nije smirilo u regionu Emilija Romanja – a seizmolozi ne isključuju mogućnost novih snažnih zemljotresa.
Italija ukliještena među pločama
Razlog za ove potrese tla je loš položaj Italije: tektonske ploče ukliještile su ovu zemlju. S juga pritiska afrička ploča i gura je prema evropskom kontinentu.
U zoni najvećeg pritiska su Alpi. Sa istoka se pojavljuje Jadranska ploča pod Italijom, zbog koje se dižu Apenini, koji se protežu od sjevera ka jugu, kao "naborani stolnjak". Sa zapada pritiska Evropa: Korzika, koja se nalazi na Evropskoj ploči, pomjera se tri milimetra godišnje u pravcu Italije.
Tako pritisnuto sa svih strana, tlo Italije se rasprslo kao staklo. Mozaik od više miliona tona teških i kilometrima debelih "paketa" stijena pomjera se kao slagalica. Na obodima djelova tla se narasli pritisak oslobađa u zemljotresima.
Centralni dio zemlje najugroženiji
Stručnjaci samo djelimično mogu da kažu koje zone su najugroženije. Koriste prije svega podatke o istoriji zemljotresa. Ugrožena je cijela zemlja, ali najviše njen centar i region Bolonje.
Kretanje tla pokazuje da se Italija cijepa. GPS detektori, koje su geolozi postavili širom zemlje ukazuju na to da djelovi Italije "idu" u različitim pravcima.
Jug ide u pravcu Balkana, djelovi sjevera se pomjeraju ka jugozapadu, Sicilija plovi ka kopnu, Rim se kreće ka sjeveru, Centralna Italija ka istoku.
U dalekoj budućnosti, djelovi Italije će biti povezani sa Alpima, drugi sa Balkanom, a neki regioni će postati ostrva u moru. A zemljotresa će uvijek biti.
Bonus video:
