Grčki političari nisu uspjeli da se dogovore o formiranju nove vlade i tako izvjesnijim učinili ponavljanje izbora, dok ankete pokazuju da najveću popularnost imaju radikalni ljevičari što dovodi u pitanje paket pomoći od 130 milijardi eura potreban da bi se izbjegao bankrot.
Perspektiva raspisivanja novih izbora samo nekoliko nedjelja nakon glasanja na kome niko nije osvojio ubjedljivu većinu izazvala je haos na finansijskim tržištima.
Vođa grčkog socijalističkog PASOK-a i bivši ministar finansija Evangelos Venizelos objavio je da nije uspio da formira novu koalicionu vladu nakon razgovora sa vođom radikalne lijeve koalicije Siriza Aleksisom Ciprasom, koja je na nedjeljnim izborima završila na drugom mjestu.
„Došao je momenat istine. Obavijestiću predsjednika sjutra ujutru i nadam se da će na sastanku pod pokroviteljstvom Karolosa Papuljuasa svaka partija preuzeti svoje odgovornosti“, rekao je sinoć Venizelos.
„Nije Siriza ta koja odbija da učestvuje u koalicionoj vladi sa ND i PASOK-om, već je to odluka grčkog naroda“, rekao je Cipras
Sada je posljednja šansa za formiranje koalicione vlade ili vlade nacionalnog jedinstva u rukama predsjednika Papuljasa, koji treba narednih dana da organizuje sastanak svih partija sa tim ciljem. Ako ni to ne uspije, neminovni su novi izbori već u junu.
Cipras je sinoć odbio da uđe u koalicionu vladu sa partijama koje podržavaju stroge mjere štednje, konzervativnom Novom demokratijom i socijalističkim PASOK-om.
„Nije Siriza ta koja odbija da učestvuje u koalicionoj vladi sa ND i PASOK-om, već je to odluka grčkog naroda“, rekao je Cipras.
Nove ankete su pokazale da najveću popularnost ima Ciprasova Siriza. Ukoliko bi ovi radikalni ljevičari pobijedili na eventualnim ponovljenim izborima, dobili bi, prema ustavu, bonus od 50 mjesta u parlamentu od 300 polanika. Tako bi blok koji se zalaže za mjere štednje dogovorene sa EU i MMF-om činio samo trećinu skupštine.
Grčka politika bi bila radikalno promijenjena, što bi imalo odjeka širom Evrope gdje se birači okreću protiv mjera štednje koje zagovara Njemačka, a nekadašnja čvrsta politika da ni jedna zemlja ne može napustiti eurozonu se dovodi u pitanje.
„Apelujem na nacionalnu odgovornost svih (grčkih) političkih lidera da postignu dogovor u vezi sa obavezama zemlje i da joj obezbijede evropsku budućnost“, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompij.
Ciprasova koalicija tvrdi da se ostanak u eurozoni može obezbijediti i bez prihvatanja uslova za dobijanje pomoći od EU i MMF-a.
„Moliće nas da uzmemo novac“, kazao je podpredsjednik Sirize Dimitris Stratulis tvrdeći da se evropski lideri ne smiju usuditi da rizikuju izlazak Grčke iz eurozone.
Bonus video:
