Ovakva slika trenutnog stanja u Evropi navodi se u novom izvještaju Amnesti internešenala (Amnesti International) objavljenom danas.
"Muslimanske žene ne dobijaju posao, a djevojčice bivaju sprječavane da pohađaju redovnu nastavu jer nose tradicionalnu odjeću, kao što je marama koja pokriva glavu. Muškarci mogu da budu odbačeni jer imaju brade, koje se dovode u vezu sa islamom", rekao je stručnjak Amnestija za diskriminaciju, Marko Perolini.
On je u izvještaju "Izbor i predrasude: diskriminacija protiv muslimana u Evropi" ukazao da se političke partije i javni službenici, umjesto da se bore protiv tih predrasuda, radije odlučuju da im povlađuju, kako bi dobili više glasova birača.
Izvještaj koji je objavljen na sajtu Amnestija, bio je usredsređen na odnos prema muslimanima u Belgiji, Francuskoj, Holandiji, Španiji i Švajcarskoj, gdje je Amnesti već pokrenuo pitanja poput ograničavanja broja mjesta za molitvu i zabranu velova kojima se prekriva cijelo lice.
U izvještaju se navode brojni individualni slučajevi diskriminacije u pomenutim zemljama, naročito kada se radi o oblastima obrazovanja i zapošljavanja.
"Nošenje vjerskih i kulturoloških simbola i odjeće dio je prava slobode izražavanja. To je dio prava na vjersku slobodu ili uvjerenja, i ta prava moraju da uživaju podjednako pripadnici svih vjera", naveo je Perolini.
On je istakao da dok svako ima pravo na izražavanje svoje kulturne, tradicionalne ili vjerske pozadine nošenjem specifične odjeće, niko ne treba da tripi pritisak ili prinudu da to čini.
"Postoji mišljenje u mnogim evropskim zemljama da je islam dobar i da su muslimani OK sve dok nisu previše vidljivi. Ovakav stav podstiče kršenje ljudskih prava i mora biti doveden u pitanje"
Amnesti ističe da zakonodavstvo koje zabranjuje diskriminaciju prilikom zapošljavanja nije na pravi način primjenjen u Belgiji, Francuskoj i Holandiji.
Dodaje se da je poslodavcima dozvoljeno da diskriminišu zaposlene na temeljima da će se njihovi vjerski i kulturni simboli kositi sa klijentima ili kolegama ili da će biti u sukobu sa postojećim imidžom kompanije ili njenom "neutralnošću".
Ističe se da je to u direktnom konfliktu sa zakonima EU protiv diskriminacije, koji dozvoljavaju posebna pravila prilikom zapošljavanja samo ako to zahtijeva specifična priroda posla.
"Zakonodavstvo EU koje zabranjuje diskriminaciju na temeljima vjere ili uvjerenja u oblasti zaposlenja izgleda da se ne primjenjuje širom Evrope, jer smo svjedoci povećane stope nezaposlenosti među muslimanima, a posebno muslimanskim ženama stranog porijekla", rekao je Perolini.
On dodaje da je u posljednjoj deceniji u mnogim zemljama, uključujući Španiju, Francusku, Belgiju, Švajcarsku i Holandiju, đacima bilo zabranjivano da nose marame koje pokrivaju glavu ili druge vjerske i tradicionalne oblike odjeće u školi.
"Opšte zabrane posebnih oblika odjeće koje krše prava onih koji su dobrovoljno izabrali da ih nose na poseban način nisu dobro rješenje"
Pravo na uspostavljanje mjesta za molitvu je ključna komponenta prava na vjerske slobode, što je ograničeno u mnogim evropskim zemljama, uprkos njihovoj zakonskoj obavezanosti da poštuju, štite i ispunjavaju ovo pravo, ukazuje se u izvještaju.
Ističe se da su od 2010. na meti švajcarskog ustava posebno bili muslimani, kojima je bilo zabranjeno da grade minarete, čime se učvršćuju antiislamski stereotipi i krše međunarodne obaveze Švajcarske.
U Kataloniji u Španiji, muslimani moraju da se mole na otvorenom, jer su postojeće sobe za molitvu premale da prime sve vjernike, a njihovi zahtjevi da budu izgrađene džamije odbijeni su kao nekompatibilni sa katalonskom tradicijom i kulturom, navodi se u izvještaju.
"Postoji mišljenje u mnogim evropskim zemljama da je islam dobar i da su muslimani OK sve dok nisu previše vidljivi. Ovakav stav podstiče kršenje ljudskih prava i mora biti doveden u pitanje", zaključio je Perolini.
Bonus video:
