Socijalista Fransoa Oland pobijediće Nikolu Sarkozija u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj sa 54 prema 46 odsto, pokazuje prvo istraživanje javnog mnjenja nakon današnjeg prvog kruga izbora za šefa države.
Anketa, koju je za francusku TV i dnevni list "Mond" sproveo institut za procjenu javnog mnjenja Ipsos, pokazuje da će se većina onih koji su podržali kandidate eliminisane u prvom krugu, u drugom opredijeliti za favorita Olanda, javila je agencija Frans pres.
Druga anketa, koju je za potrebe radija "Europ 1" i nedjeljnika "Pari mač" sproveo institut Ifop, pokazala je slične rezultate, po kojima će Oland osvojiti 54,5, a Sarkozi 45,5 odsto glasova.
Kako piše francuska agencija, ankete pokazuju da će u drugom krugu od presudne važnosti biti opredjeljenje pristalica kandidatkinje krajnje desnice Marin Le Pen, koja je, prema preliminarnim rezultatima, u prvom krugu osvojila blizu 20 odsto glasova, što je do sada najbolji rezultat njene antiimigracione partije Nacionalni front.
Ona se još nije izjasnila kako će uputiti svoje birače da glasaju u drugom krugu, a prema anketi instituta Ifop, 48 odsto njenih pristalica glasaće za Sarkozija, a 31 odsto za Olanda.
Treća anketa pokazuje da će za socijalistu glasati 18 odsto njenih birača, a za dosadašnjeg predsjednika njih 39 odsto.
"Izbor je jednostavan - ili nastaviti politiku koja je pogrešna s nedostatkom jedinstva aktuelnog kandidata ili ponovo uzdignuti Francusku s novom jedinstvenim predsjednikom", izjavio je Oland sinoć.
Objašnjavajući svoju "lošu poziciju" u prvom krugu izbora, Sarkozi je naveo kao razlog "krizu" usred globalnog ekonomskog haosa.
"Ovi strahovi, ova patnja, ja ih znam, ja ih razuijmem. Vezani su za poštovanje naših granica, utvrđene borbe protiv preseljenja posla, kontrolu imigracije, stavljanje vrijednosti na rad, na bezbjednost", rekao je Sarkozi.
Lepen senzacija izbora
Lepen je učinila predsjedničku trku u Francuskoj potpuno otvorenom, osvojivši u prvom krugu izbora podršku gotovo 20 odsto birača – što su glasovi koji bi mogli odlučiti pobjednika u završnici izbora u kojoj će se naći Oland i Nikola Sarkozi.
Oland je u prvom krugu osvojio najviše glasova (oko 29 odsto), tri procenta više od Sarkozija, pokazale su pouzdane projekcije objavljene po zatvaranju biračkih mjesta, što nagovještava neizvjesan drugi krug koji će se održati 6. maja.
Međutim, najveća senzacija je bio rekordan rezultat Lepenove koja je osvojila 18 do 20 odsto glasova, čime je prestigla rezultat svog oca iz 2002. i daleko iza sebe ostavila ultraljevičara Žan Lika Melenšona koji je osvojio oko 11 procenata glasova.
Centrista Fransoa Bajru završio je na petom mjestu sa 10% osvojenih glasova, navodi agencija Rojters.
Marin Lepen
Lepenova koja je početkom 2011. preuzela antiimigracioni Nacionalni front bori se da se radna mjesta rezervišu za one koji su po nacionalnosti Francuzi u vrijeme kada je nezaposlenost u državi dostigla najviši nivo u posljednjih 12 godina. Ona takođe zagovara napuštanje eura i vraćanje monetarne politike u Pariz.
Ukoliko bi 6. maja pobijedio Oland obećao je da će se zalagati za fokusiranje na privredni rast
Istraživanja pokazuju da će oko polovine njenih birača u drugom krugu podržati Sarkozija, a da bi možda oko petine glasalo za Olanda, što je čini potencijalnim odlučujućim faktorom završnice izbora.
Nikola Sarkozi
Sarkozi (57) je sebe predstavljao sigurnim izborom za Francusku u turbulentnim vremenima za eurozonu, ali je jučerašnje glasanje pokazalo snažno odbacivanje njegovog razmetljivog stila života.
Ukoliko bi izgubio, Sarkozi bi bio prvi francuski predsjednik u posljednjih 30 godina koji nije uspio da bude reizabran
"Sarkozi ima daleko više iskustva u politici i uradio je dosta toga da riješi krizu. Sada nam je potrebno više radnih mjesta i bolja ekonomija", kazala je za Rojters.
Međutim, mnogi birači su izrazili odvratnost prema predsjedniku koga vide kao razmetljivca nakon pompezne ženidbe sa bivšim super modelom Karlom Bruni na početku mandata, javnih izliva bijesa i prisnosti sa biznismenima milijarderima.
Ukoliko bi 6. maja pobijedio Oland, i tako se pridružio maloj grupi ljevičarskih vlada u Evropi, obećao je da će se zalagati za fokusiranje na privredni rast u fiskalnoj uniji, uglavnom tako što bi u Sporazum o budžetskoj disciplini dodao neke klauzule koje stimulišu rast.
Perspektiva ponovnih pregovora o Sporazumu izaziva izvijesnu zabrinutost finansijskih tržišta.
Oland takođe želi uvođenje većih poreza bogatima kako bi država pomogla otvaranju novih radnih mjesta, uključujući i uvođenje poreza do 75% na prihode preko milion eura.
On bi bio tek drugi ljevičarski lider zemlje od osnivanja Pete Republike 1958. na čijem je čelu bila snažna figura general Šarl de Gol, i prvi otkako je Fransoa Miteran napustio tu funkciju 1995.
"Ono što nam je stvarno potrebno su radna mjesta, niže cijene i bolji uslovi za život", kazala je Keti Fontan, domaćica iz Kambraija, grada na sjeveru zemlje, koja je priznala da je ovoga puta glasala za socijaliste nakon pet godina razočarenja pod Sarkozijem.
Slab rast i konstantno visoka nezaposlenost glavni su faktori koji bi mogli da spriječe Sarkozija da osvoji drugi mandat, uprkos energičnoj kampanji protiv mirnijeg ali popularnijeg Olanda.
Ukoliko bi izgubio, Sarkozi bi bio 11. lider u eurozoni koji je zbrisan od početka dužničke krize i prvi francuski predsjednik u posljednjih 30 godina koji nije uspio da bude reizabran.
Galerija
Bonus video:
