Svjetski poznati slovenački filozof Slavoj Žižek je gostovao na Univerzitetu Jejl u sklopu trodnevne manifestacije "Bulldog Days" koja je namijenjena upoznavanju novoprimljenih studenata s fakultetom.
U dvorani krcatoj studentima i budućim brucošima Žižek je sa članovima debatnog društva "Yale Political Union" raspravljao o današnjem stanju kapitalizma, tražeći odgovor na pitanje da li je kapitalistički sistem „opijum za mase".
Poznati intelektualac i nesuđeni predsjednik Slovenije (kandidovao se na prvim slobodnim izborima 1990. godine) pozvao je na preispitivanje kapitalizma i upozorio da on više nije sinonim za demokratiju otkako su nedemokratske nacije kao što su Kina i Singapur počele da razvijaju kapitalističku ekonomiju. Iako nije ponudio vlastitu viziju nove varijante kapitalizma, Žižek je poručio da treba početi sa razmišljanjima o radikalnoj izmjeni njegovog postojećeg stanja, piše Nacional.
Novo osmišljavanje kapitalizma
„Bojim se da se ovaj vječni brak između demokratcije i kapitalizma polako bliži kraju", rekao je. „Moramo nanovo osmisliti kapitalizam."
Ustanovio je da su se zapadne zemlje već više puta do sada suočile s preprekama za koje nisu znale da pronađu djelotvorna rješenja zbog nesposobnosti kritičke procjene kapitalizma i razmatranja radikalnih promjena. Pritom se pozvao na kolumnistu "New York Times"-a Pola Krugmana koji je iznio sljedeću pretpostavku: čak i da su ljudi na samom početku 21. vijeka znali da će 2008. doći do recesije, ponašali bi se isto kao i sada zbog svoje nesposobnosti da redefinišu kapitalistički mentalni sklop.
Drugi primjer toga Žižek vidi i u planovima Evropske unije da ponovo stabiliše posrnulu grčku ekonomiju, o kojima je rekao:
„Svi znaju da su ti planovi totalno sranje. Neće uspjeti i svako to zna, ali se svejedno pravimo da vjerujemo."
Zabranjena umjetnost
Kapitalistički pogled na svijet je toliko duboko ukorijenjen da ga većina ljudi bez pitanja prihvata i djeluje u skladu s njim, dok su samo malobrojni u stanju da zamisle ikakav pomak. Međutim, vrijeme je da zapadne nacije prestanu da se odupiru promjenama i da preduzmu taj životno važan korak i počnu da sanjaju „radikalne snove". Jer, prema njegovim riječima: „Možemo da zamislimo i kraj planete ili kraj svijeta - sve je to vrlo lako zamislivo. Ali zamisliti i najmanju promjenu u kapitalizmu, u tržištu, to nam je skoro nemoguće."
Spomenuo je i zakon koji je u aprilu prošle godine uvela kineska vlada, a kojim se zabranjuju umjetnička djela na temu putovanja kroz vrijeme i paralelnih svemira. To je objasnio kao pokušaj obeshrabrenja građana koji bi mogli da se usude da pokušaju da zamisle drugačiji život, ali i kao dokaz da su Kinezi „barem još uvijek sposobni da sanjaju".
Problem nije u Madofu
Jedan od uzroka neuspjeha u preispitivanju kapitalizma Žižek vidi i u uticaju moćnih pojedinaca na vlasti. Na primjer, predsjednik Barak Obama i njegov prethodnik Buš nagovorili su Kongres da 2009. godine prihvati 787 milijardi dolara vrijedan paket ekonomskih stimulacija nazvan "Zakon o američkom oporavku i reinvestiranju", kojem se Kongres isprva snažno protivio.
Žižek je upozorio na opasnost od stvaranja uslova u kojima moćni pojedinci imaju nesrazmjernu količinu uticaja, čime se narušava demokratski proces i nanosi šteta kapitalističkom sistemu.
„Lako je okriviti ljude. Problem nije u ljudima kao što je Berni Medof (skoro osuđen na 150 godina zatvora zbog najveće pronevjere novca u istoriji)- takvih ljudi ima uvijek", rekao je Žižek. „Problem je bio društveni kontekst koji mu je dopustio da učini to što je učinio."
Bonus video:
