Nakon mnogih kriznih sastanaka, ministarskih konferencija i proširenja fondova za spas eura, izgleda da je najgora faza finansijske krize u Evropskoj uniji iza nas. Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi i njemački ministar finansija Volfgang Šojble izrazili su oprezni optimizam. Međutim, za EU još nema signala za prestanak opasnosti.
Mnogi političari i stručnjaci Evropske unije su svjesni da, nakon aktuelne, pred vratima čeka nova kriza. Ne mali broj zastupnika EU-a iza zatvorenih vrata šuška o tome kako je kriza eura zapravo samo zagrebala po površini mnogo dublje probleme s kojima se suočava Evropa. Jer, istinska kriza u Evropi nije ekonomska i finansijska već su mnogo dublji problemi oni socijalne i političke prirode.
Evropa sve više stari...
Jedan od razloga za to je i što Unija, ako se gleda spolja, izgleda kao „pačvork“ tepih, podijeljen na sjever i jug, na velike i male zemlje članice, na povjerioce i prezadužene zemlje. Osim toga, trpi međunarodni ugled kao i atraktivnost Evropske unije, zbog toga što nije lako pronaći jedinstveno rješenje za finansijske i političke probleme.
Posebno kritički nastrojeni strani novinari Evropu rado opisuju kao kontinet koji tone, kao kontinet koji sve više stari i koji ima zastarjeli socijalni model. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski u krizi ipak vidi šanse.
"A kako bi se ta šansa iskoristila", kaže Šikorski, "resursi i sposobnosti EU se moraju strateški bolje iskoristiti". On zahtijeva bližu saradnju unutar same Unije. "Jer, danas smo zapravo organizovani kao jedna multilateralna institucija zemalja u kooperaciji", rekao je poljski ministar vanjskih poslova.
Vojni potencijali i jači vanjski uticaj
Među poznatijim zagovornicima bliže političke saradnje je i luksemburški premijer Žan Klod Junker, koji je takođe i šef Euro grupe - 17 zemalja euro zone koje za zajedničku valutu imaju euro.
Junker vjeruje da je neadekvatan nivo političke integracije i evropske solidarnosti odlučujući činilac rizika za sam euro. A uža suradnja po mišljenju Sikorskog će kao posljedicu imati i mnogo jači vanjski uticaj EU.
Kao primjer, on navodi vojne potencijale Evrope. "Jer, koliko znam, ukupan budžet za odbranu bi u tom slučaju bio veći nego što ga imaju Kina, Indija i Rusija zajedno", kaže on.
Ali, prije svega je finansijska kriza još uvijek veliki problem zajednice evropskih naroda. Zajednički projekti i solidarnost su izgubili na snazi zbog dužničke krize koja pogađa „stari continent”. A da stvar bude teža, zbog spašavanje Grčke od bankrota produbio se jaz između sjevera i juga Evrope. Naime, poraslo je nepovjerenje zemalja sa sjevera prema zemljama na jugu Evrope i njihovom niskom bruto društvenom proizvodu.
Pravi problemi leže negdje drugo
Predsjedavajući kluba poslanika liberala u Evropskom parlamentu i stručnjak za spoljnja politička pitanja, Aleksandar Graf-Lambsdorf smatra da su podjele na relaciji "sjever-jug" precijenjene.
On misli da solidarnost unutar EU još nije ozbiljno ugrožena. Tome u prilog navodi primjer Estonije koja je u EU primljena 2004. "Estonija ima najniži bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, kao i Grčka, ali je vlada te zemlje uprkos tome zahtjevala od svojih građana učešće u stabilizaciji grčke ekonomije", rekao je Lambsdorf.
Ono što istinski zadaje brige administraciji Evropske unije je demografska slika. Prema podacima Zavoda za statistiku EU-a (EUROSTAT), u Evropskoj uniji će 2050. biti 48 miliona manje radno sposobnih ljudi. Umjesto toga „stari kontinent“ će „dobiti“ preko 58 miliona ljudi starijih od 65 godina starosti.
Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, prema mišljenjima stručnjaka, dovodi do smanjenja privrednog rasta. Time će biti ugroženo finansiranje socijalnih i penzijskih osiguranja kao i kompletnog sistema zdravstvene zaštite.
Kada su u pitanju demografske promjene u EU, Graf-Lambsdorf smatra da se mora jače zauzeti za dovođenje stručne radne snage u zemlje Evropske unije. "Mora se baciti pogled izvan granica Evrope. Pred našim vratima je toliko mladih i obrazovanih ljudi koji čekaju šansu da ovdje započnu život", kaže on. A napraviti program useljavanja, kako bi bio "produktivan za društvo" biće veliki izazov, dodaje Lambsdorf.
Za njega je useljavanje stručne radne snage ključ uspjeha Evropske unije. S politikom migracije usko je povezana politika prema izbjeglicama oko koje se godinama vode rasprave. Politička unija sa efikasnijom politikom korišćenja resursa i poboljšanjem politike useljavanja - sve to može Evropu u godinama koje dolaze učiniti boljom i jačom. Lambsdorf i Šikorski, kao još jednu komponentu uspjeha, vide u prijemu novih članica u "eksluzivni EU klub".
Bonus video:
