Oblast oko ulice Patision nekad je bila jedan od najelitnijih djelova Atine. Tu je živjela Marija Kalas, ali to je bilo davno. Danas se tu na ulici prodaju baletanke iz Kine za pet eura a patike za osam. U toj ulici je smješten i Nacioanalni arheološki muzej, koji sadrži najveću kolekciju grčkih antičkih umjetnina. Samo 50 metara od muzeja nalazi se i dio Aristotelove ulice koju posjećuju sve mlađe prostitutke.
U priči o propadanju nekada ponosnog grada, njemački „Špigl“ piše da su se Grci možda pomirili sa tim da je antički sjaj odavno nestao, ali im je teško da prihvate da je Atina postala sinonim za politički neuspjeh i loše upravljanje. Ističe se da su posljedice višedecenijskog lošeg rukovođenja najvidljivije u centru grada.
Kafić „Frape“ na Trgu Omonija je prije nekoliko godina bio pun turista i Atinjana. Danas na njemu žive beskućnici a policajci sa pancirnim prslucima vrše patrolu u redovnim intervalima. Čak je i saobraćaj opao.
„Špigl“ piše da se Grci sele i da su sada već manjina, te da u centru grada glavno pitanje više nije dužnička kriza nego socijalni bankrot. „A tamo gdje je siromaštvo najvidljivije, mržnja nadjačava bilo kakvu želju da se pomogne ljudima.“
Naljepinice u bojama grčke zastave nalaze se na fasadama mnogih zgrada. „Grčka Grcima,“ glasi jedna od poruka, koju je postavila ekstremistička desničarska stranka Krisi Avgi. Ankete pokazuju da je podrška stranci blizu četiri odsto i da ima dobre izglede da uđe u parlament nakon izbora za nekoliko nedjelja. Hamburški nedjeljnik piše da bi to bio mali korak ka cilju stranke da obezbijedi „dominaciju bijele rase i grčke nacije.“
Atina ima više od tri miliona stanovnika ali niko ne zna koliko ih još živi ilegalno. Ipak, zna se da oni žive u centru grada i procjenjuje se da ih ima više od sto hiljada.
Neuspjeh politike EU
Centar grada je „leglo kriminala, droge i prostitucije,“ kaže gradonačelnik Atine Jorgos Kaminis. Kaminisa, koji je stručnjak za ustavno pravo, podržava nekoliko ljevičarskih stranaka. List piše da se njegov predlog za rješavanje problema - „dobrovoljna repatrijacija“ - ne razlikuje puno od onih koje iznose desničarski ekstremisti.
Zajedno sa radnom grupom Evopske unije, Kaminis želi da napravi plan i stvori inicijativu da izbjeglice dobrovoljno pristanu da ih vrate kući. Problem u centru Atine, prema gradonačelniku, takođe je posljedica neuspjeha evropske politike za izbjeglice.
„Oko 300 osoba pređe granicu na sjeveru Grčke svakog dana, što je previše", kazao je Kaminis reporterki „Špigla“.
"Oko 300 osoba pređe granicu na sjeveru Grčke svakog dana"
Duž ulice Panepistimou, jedne od glavnih gradskih arterija, narkomani otvoreno ubrizgavaju drogu u ruke, karotidne arterije ili penise. U zavisnosti od prisustva policije, taj prizor se nekad premjesti nekoliko stotina metara, na Trg Sintagma ili Trg Omonija. Većina tih ljudi su mladi Grci i njihov broj raste iz dana u dan, navodi se u članku.
Nikitas Kanakis, 44-godišnji stomatolog koji predvodi organizaciju Ljekari svijeta u Grčkoj, kaže da centar nijedne druge prestonice ne izgleda kao centar Atine. Kanikis je bio u Ruandi nedugo nakon tamošnjeg genocida i u Bagdadu tokom iračkog rata. Sada predvodi humanitarnu misiju u centru svog rodnog grada. On ga opisuje kao „neku vrstu favele, samo sa pravim kućama.“
Nasilje, glad i bolest
„Špigl“ piše da je Atina imala problema i ranije, ali ih je kriza samo ogoljela. Grci su počeli da se sele iz centra Atine 1980-ih godina, odlazeći u predgrađa zbog čistijeg vazduha i većeg prostora. Smanjen je iznos kirije u centru i imigranti su se uselili. Njihov broj se povećavao kako su novi imigranti dolazili da žive kod poznanika i rođaka.
Ponekad do 25 osoba živi u stanu od 50 kvadrata a malo ko ima „papire“, piše njemački nedjeljnik, dodajući da policija povremeno pretraži zgrade tokom racije, nekad u pratnji tužilaca i poreskih inspektora. Kanakis, koji je takođe upravnik klinike Medicenter, koja obezbjeđuje njegu ljudima bez prihoda i osiguranja, i često ilegalnim imigrantima. Kaže da je broj pacijenata znatno porastao prošle godine. Klinika takođe dijeli besplatne humanitarne pakete koji sadrže pirinač, paštu i mlijeko u prahu.
Kanakis kaže da je situacija neodrživa i da i Grci i imigranti postaju sve agresivniji. Takođe je zabilježen dramatačan porast broja oboljelih od sifilisa, tuberkuloze, HIV-a.
Prema Kanakisovom mišljenju, imigranti su najslabija karika u tom nesrećnom scenariju. On zaglavljene imigrante naziva „Dablinci“, ljudi koji su došli u Grčku sa namjerom da produže u druge države EU, ali ih je sporazum EU Dablin II primorao da ostanu.
I sam Kanakis izbjegava neke djelove grada. On Trg Agios Pantelimonas zove „nacionalno oslobođenom zonom“. U toj oblasti vlada ekstremna desnica i balkoni su ukrašeni zastavama. Prije pola godine, Kanakisov prevodilac, Avganistanac, završio je u bolnici nakon što su ga desničarski ekstremisti pretukli na trgu.
„Zlatna zora“ bi da zatvori granice
Kanakis i ostali su se pismeno obratili grčkim političarima, tražeći da konačno preduzmu akciju „protiv tolerisanja rasističkog nasilja“ i „protiv nekažnjivosti takvih zločina.“ Postoje sumnje da mnogi policajci saosjećaju, makar sa strankom Krisi avgi (zlatna zora). Ime stranke ima za cilj da ulije nadu desničarima da će Grci naći izlaz iz mraka i vratiti se slavi „kao u danima Homera“, kaže lider partije Nikos Mihaloliakos (54), izabrani član gradske skupštine.
Kanakis i ostali su se pismeno obratili grčkim političarima, tražeći da konačno preduzmu akciju „protiv tolerisanja rasističkog nasilja“
„Mi smo nacionalisti“, kaže Mihaloliakos, ističući da njegova stranka ima više od deset hiljada članova širom zemlje i da se broj povećava. „Zlatna zora“ želi da zatvori granice Grčke i, uz pomoć EU i Ujedinjenih nacija, vrati imigrante u njihove države. Do tada će njegove pristalice morati da se pozabave tim problemom, kaže Mihaloliakos cerekajući se – i brzo dodaje da se samo šali.
Međutim, to ne djeluje kao šala. Vlasnik jednog kioska brze hrane pored kase drži telefonski broj za „hitne slučajeve“. Ako osjeti prijetnju, pozove broj i oni se pojave – na motorima, noseći motke i obično maskirani. Kaže da oni znaju šta treba da rade, za razliku od policije. Na pitanje ko su oni, odgovara „Članovi Zlatne zore“.
„Špigl“ piše da mnogi građani sada osjećaju da su ih napustili država, grad i policija. Više od 90 odsto vlasnika prodavnica i taverni ne osjeća se bezbjedno a više od polovine ih je bilo napadnuto i opljačkano, pokazala je studija Univerziteta Peloponez.
Penelope Agatu je osnovala grupu Epoizo, koja podržava „bolji kvalitet života“. Klub broji 110 članova, „samo kultivisanih ljudi“. Agatu živi na Trgu Amerika, koji bi, kako kaže, sada trebalo zvati Trg Afrika.
„Sve je bilo crno“, kaže Agatu. Afrikanci su jeli, spavali i mokrili ispred njenih vrata. Kaže da nije rasista ali dodaje „ti ljudi predstavljaju prijetnju za javno zdravlje.“
Bomba koja se mora deaktivirati
Dok je u toku izborna kampanja u Atini i prisustvo policije odjednom povećano, mnogi ilegalni imigranti se boje da izlaze na ulice. Prošle nedjelje je ministar za zaštitu građana objavio kampanju „čišćenja“. Osobe bez boravišne dozvole će biti uhapšene i odvedene u novoizgrađene pritvorne centre. Ministar kaže da je situacija u centru Atine „bomba koja mora biti neutralisana.“
Masud, 25-godišnji Avganistanac, živi u Atini pet godina bez boravišne dozvole. U Kabulu je studirao geografiju ali u grčkoj prestonici radio kao nadničar.
On žuri da se vrati kući prije mraka, jer neofašisti tada jure ljude poput njega.
Pojavljuju se iznenada i tiho, žrtvama prilaze pješke ili na motorima, noseći palice i noževe. Napašće i crnca koji gura kolica puna smeća ili ženu azijatskih crta lica, koja grabi svoje dijete i papirnu čašu u kojoj je skupljala milostinju na ulici.
„Moram ići odavde,“ kaže Masud. Nekada je bilo dobro živjeti u Atini, ali sada je užasno.
Na pitanje gdje želi da ide, odgovara: „U Njemačku, Francusku, nije bitno – svuda je bolje nego ovdje.“
Galerija
Bonus video:
