Rok za donošenje ove odluke istekao je sinoć u 21 sat. Sinoćnjom odlukom je otvoren put za najveću preraspodjelu dugova jedne države u istoriji. Otpis dugova se odvija tako da privatni povjerioci kao što su banke, fondovi i osiguravajuća društva svoje stare grčke državne obveznice zamjenjuju za nove dužničke papire sa manjom vrijednošću i dužim rokom trajanja – dijelom i do 30 godina.
To znači da se, kada se sve sabere i oduzme, oni odriču 53,5 odsto svoga novca. Ovaj otpis dugova je bio glavni uslov za sprovođenje drugog paketa finansijske pomoći Grčkoj.
Prema navodima grčkog ministarstva finansija, na zamjenu su predate obveznice u vrijednosti od 177 milijardi eura.
Ministar finansija Evangelos Venizelos još nije zadovoljan tim rezultatom i želi da povjerioci koji još nisu pristali na ovu mjeru na to sada budu prinuđeni. To znači da će on aktivirati takozvanu Klauzulu o prinudi prema zakonu donijetom u februaru. Kada bi ta klauzula bila sprovedena, u otpisu dugova Grčke bi učestvovalo ukupno 95,7 odsto povjerilaca, što bi pokrilo 197 od ukupno 206 milijardi vrijednosti volumena obveznica u rukama „privatnih“ povjerioca.
Dašak optimizma
Portparol grčke vlade Pantelis Kapsis jutros je na televiziji izjavio: „Ovo je istorijski trenutak. Oslobodili smo se više od 100 milijardi duga.“
Ministar finansija Venizelos se zahvalio povjeriocima „koji su podržali ambiciozni program reformi i uzeli učešća u žrtvi koju je u ovom istorijskom poduhvatu podnio grčki narod“.
Venizelos će o daljim mjerama razgovarati sa ministrima finansija euro-zone, koji su već počeli telefonske i video konsultacije o najnovijem razvoju događaja. Definitivna odluka o dodjeli drugog paketa pomoći još nije donijeta, a Međunarodni monetarni fond je saopštio da bi o toj temi rado prodiskutovao 15. marta.
Međunarodni zvaničnici su puni hvale za to što je Grčkoj uspjela preraspodela duga. Direktorka MMF Kristin Lagard, još i prije zvaničnog saopštenja o otpisu duga, rekla je da je „izbjegnuta teška kriza“, da se čini da će otpis duga proteći bez većih problema i da brojke „obećavaju“, pa je čak i poetski dodala da se „proljeće oseća u vazduhu“.
I američki ministar finansija Timoti Gajtner rekao je da je Evropa ostvarila napredak u borbi protiv dužničke krize. To su značajne riječi ako se ima u vidu da je upravo Gajtner proteklih mjeseci bio jedan od najoštrijih kritičara evropske finansijske politike. „Ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama, ljudi sada mogu da gaje više optimizma kada je riječ o šteti koju bi Evropa mogla da nanese svjetskoj i našoj privredi“, rekao je Gajtner.
Berze osjetile olakšanje
Na finansijskim tržištima se osjetilo primjetno olakšanje. Japanski indeks Nikei je zaključio dan sa vrijednošću od 9929 poena, što je plus od 1,7 procenata. S druge strane, vrijednost eura je, poslije najave Grčke da će primijeniti klauzulu o prinudi na otpis duga, pala na 1,3224 dolara.
Ima i glasova skepse. Tako je internet-portal Dojče mitelštands nahrihten, koji uređuju stručnjaci za finansije, objavio da će Grci za „nestanak 110 milijardi morati da plate 130 milijardi eura. Toliko će, naime, iznositi vrijednost finansijskog štita koji EU garantuje Grčkoj. To znači da će Grčka i dalje ostati visoko zadužena – samo što će se promijeniti povjerioci.
Do sada su to bile banke, a od sada će to biti evropski poreski obveznici koji Grcima pozajme novac.“ I dalje mnogi komentatori smatraju da je sve ovo pogrešan put i da je Grčka praktično već bankrotirala.
Bonus video:
