Počelo suđenje Geiru Hardeu zbog finansijske krize

Ukoliko bude proglašen krivim, Hardeu - premijeru od 2006. do početka 2009. - prijeti dvogodišnja kazna zatvora
70 pregleda 0 komentar(a)
Geir Harde, Foto: Rojters
Geir Harde, Foto: Rojters
Ažurirano: 05.03.2012. 18:56h

Na Islandu je počelo suđenje bivšem premijeru Geiru Hardeu zbog toga što nije uspio da spriječi finansijski krah 2008. što je prvo gonjenje nekog političkog lidera u svijetu zbog krize.

Tri vodeće banke na Islandu su krajem 2008. nakon godina nagomilavanja dugova, doživjele krah. Zemlja od samo 320.000 stanovnika bila je primorana da uzme oko 10 milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda i drugih kreditora, navela je agencija Rojters.

Parlament je 2010. odlučio da se bivšem premijeru sudi zbog krize na specijalnom sudu osnovanom 1905, koji nikada ranije nije korišten.

On je odbacio slučaj kao "politički progon".

"Odbacujem sve optužbe i smatram da za njih nema osnove", rekao je Harde na sudu.

Naglasio je da je u to vrijeme samo radio ono što je mislio da je najbolje za zemlju.

"U to vrijeme, niko od nas nije shvatao da nešto smrdi u samom bankarskom sistemu", dodao je Harde.

Mnogi Islanđani za krizu krive jednu malu i zatvorenu grupu biznismena, bankara i političara.

Harde je optužen za nemar, jer nije uspio da preduzme odgovarajuće mjere kako bi pripremio zemlju za finansijski krah i nije adekvatno nadgledao islandske finansijske institucije, zbog čega su sve velike banke na Islandu, koje su u to vrijeme posjedovale aktive u vrijednosti od 923 odsto BDP-a, bankrotirale u roku od nekoliko nedelja krajem 2008.

Ukoliko bude proglašen krivim, Hardeu - premijeru od 2006. do početka 2009. - prijeti dvogodišnja kazna zatvora.

Ekonomija je počela da se oporavlja od krize, nakon što je prošle godine dobila pozajmice na međunarodnom tržištu obveznica a agencija „Fič“ podigla je u februaru Islandu rejting iz statusa "smeća" na BBB- sa stabilnom prognozom, objavio je ugledni "Blumberg".

Brojke govore da su Islanđani ispravno odlučili kada su na referendumu 2008. rekli „ne“ planu da sa 85 milijardi dolara saniraju tri propale privatne banke.

Islandskim domaćinstvima pomogao je dogovor između vlade i banaka da oproste dugove domaćinstvima u iznosu koji prelazi 110 posto njihove ukupne imovine.

Uz to, Vrhovni je sud u julu 2010. odlučio da su krediti sa valutnim klauzulama nelegalni, što je značilo da domaćinstva više ne moraju pokrivati gubitke nacionalne valute krune.

Islandske vlasti su pokrenule istragu protiv svih bankara upletenih u rizična poslovanja, među kojima i aktuelni protiv Hardea.

Bonus video: