U istoriji predsjedničkih izbora u novoj Rusiji, šef države će se u nedelju birati prvi put na šestogodišnji, umjesto četvorogodissnji mandat kao što je bilo do sada.
Te izmjene donijete su zahvaljujući predlogu predsjednika Dmitrija Medvedeva krajem 2008.
Amandmanima na Ustav, koja su usvojila oba doma ruskog parlamenta u novembru 2008. šefu države se mandat produžuje sa četiri na šest godina, a poslanicima Državne Dume sa četiri na pet.
Izmjene su stupile na snagu 31. decembra 2008. godine.
Vladajuća Jedinstvena Rusija tada je objasnila da će te promjene omogućiti da se ne samo "odrede smjernice daljeg razvoja države već i da se umnogome realizuje ono što je zamišljeno tokom jednog mandata".
Analitičari u Moskvi procijenili su tada je time otvoren put premijeru Vladimiru Putinu za ponovni dolazak na mjesto šefa države, na rok od šest godina.
Putin se u dosadašnjoj predizbornoj kampanji još nije izjasnio da li namjerava da se u slučaju pobjede na izborima, kandiduje i na narednim izborima.
Glavni predsjednički kandidat Vladimir Putin je u susretu sa glavnim urednicima nekih stranih listova kazao da nije razmišljao o tome da li će se kandidovati i na narednim izborima 2018. godine što mu je dozvoljeno po Ustavu.
"Ne znam da li hoću da budem (na vlasti) 20 i više godina. Nisam još odlučio", kazao je Putin.
U vrijeme dok je Putin bio predsjednik, u decembru 2006. promijenjen je izborni zakon kojim je ukinuta donja granica izlaznosti birača da bi se izbori smatrali legitimnim.
To znači da se pobjednikom smatra onaj kandidat koji je dobio više od polovine glasova birača koji su izašli na izbore.
Ranije na izbore je trebalo da izađe više od 50 odsto građana upisanih u biračke spikove da bi izbori bili priznati.
Bonus video:
