U Letoniji je jutros počeo referendum na kojem se građani te pribaltičke zemlje, nekadašnje sovjetske republike, izjašnjavaju o budućem statusu ruskog jezika, za koji je ponuđeno da postane drugi nacionalni pored letonskog.Očekuje se da referendum neće uspjeti, što će produbiti podjele u toj baltičkoj zemlji.Rusi čine blizu 30 odsto stanovništva ove zemlje u kojoj živi oko 2,1 milion osoba. Oni vjeruju da će institucionalizovan status ruskog jezika okončati, kako tvrde, 20 godina njihove diskriminacije nakon raspada Sovjetskog Saveza, prenosi RTS.U glavnom gradu Letonije Rigi, Rusi su 2006. godine činili 42 odsto stanovništva, dok su u drugom po veličini gradu Daugvapils čine apsolutnu većinu od 52 odsto.Procjenjuje se da blizu polovine građana Letonije ruskog porijekla nema pravo glasa, što je i prije raspisivanja referenduma, odredilo rezultat.Ako ruski bude usvojen kao drugi zvanični jezik, postao bi i zvanični jezik Evropske unije, odnosno u zajedničkim institucijama u Briselu.Najveći dio Rusa doselio se u Letoniju poslije Drugog svjetskog rata, zajedno sa manjim brojem Ukrajinaca i Bjelorusa.Za većinske Letonce referendum je bezobrazan pokušaj zadiranja u nezavisnost Letonije.Ta zemlja je bila samostalna od kraja Prvog svjetskog rata, pa do pred početak Drugog svjetskog rata, kada ju je okupirao Sovjetski Savez. Letonija je proglasila de fakto nezavisnost 1991. godine, koja je postala i stvarna kada se Sovjetski Savez raspao.
Bonus video:
