Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put je izrazila sumnju u vezi sa šansama Evrope da spase Grčku od bankrota, priznavši da prvi evropski paket pomoći vrijedan milijarde eura u kombinaciji sa oštrim mjerama štednje ne funkcioniše nakon dvije godine krize koja je jedinstvenu valutu dovela na rub opstanka.
U intervjuu za britanski „Gardijan“ i još pet vodećih evropskih listova, Merkel je takođe insistirala – uprkos protivljenju ostatka eurozone i Britanije – na tome da se Evropski sud pravde (ECJ) ovlasti za kontrolu javne potrošnje i budžetske politike 17 članica eurozone.
„Još uvijek nismo prevazišli krizu“, kazala je Merkel.
Nekoliko dana prije najnovijeg krucijalnog samita EU, na kome bi trebalo da se finalizira međunarodni sporazum između vlada zemalja eurozone kojim bi se utvrdila fiskalna i budžetska disciplina u njemačkom stilu za sve države članice, kancelarka je priznala da ima određenih sumnji u vezi sa strategijom koju je slijedila tokom krize.
„Još uvijek nismo prevazišli krizu“, kazala je Merkel. „Naravno, tu je i Grčka – poseban slučaj gdje, uprkos svim učinjenim naporima, ni sami Grci, ni međunarodna zajednica još uvijek nisu uspjeli da stabilizuju situaciju.“
Dobri političari uvijek sumnjaju
Upitana da prokomentariše evropske reakcije u posljednje dvije godine, tokom kojih je Berlin često diktirao uslove i suočavao se sa snažnim otporom Brisela, Pariza i Evropske centralne banke, Merkel je kazala: „Dobri političari uvijek sumnjaju, i stalno preispituju da li su na pravom kolosjeku.“
No, sumnje u vezi sa njenim ciljem nema – da spase euro i sačuva Evropsku uniju. Sumnje postoje u vezi sa načinom kako to ostvariti.
Dok Evropa ulazi u treću godinu najveće krize koja ju je ikada zahvatila, kancelarka se suočava sa sve većim otporom prema ključnom cilju samita zakazanog za ponedjeljak – finaliziranju sporazuma koji će predstavljati novi evropski pravilnik koji predviđa gotovo automatske novčane kazne za „fiskalne grešnike“, ovlašćuje ECJ sa sjedištem u Luksemburgu da odlučuje o budžetima 17 zemalja članica, a njihovim vladama uspostavlja gornju granicu zaduživanja koja je zakonski obavezujuća.
„Nema smisla obećavati sve više i više novca bez rešavanja uzroka krize“, ukazala je Merkelova.
Međutim, kako je naveo „Gardijan“, čini se da je Berlin odlučan da nastavi po svome pošto je zauzeo stav da se u julu neće osnivati novi stalni fond za spasavanje eura bez dogovora o novom sporazumu.
„Nema smisla obećavati sve više i više novca bez rešavanja uzroka krize“, ukazala je Merkelova.
„Pored svih milijardi finansijske pomoći i paketa za spasavanje, mi Njemci takođe treba da pazimo da i mi ne posustanemo. Uostalom, ni naši kapaciteti nisu beskonačni, a njihovo prekoračenje ne bi pomoglo ni nama, ni cjelokupnoj EU“, zaključila je kancelarka.
Politička unija
Merkel je ponovo odbacila euroobveznice kao brzo rješenje za krizu, a li je tu opciju ostavila otvorenom za kasnije ukoliko bi novi režim dao rezultate.
„Podjela duga je nešto što ćemo moći da razmatramo kada EU bude postigla veće integracije. To neće funkcionisati kao sredstvo za rješenje krize“, ocijenila je Merkel.
„Moja vizija je jedna politička unija jer Evropa treba da stvori svoj jedinstveni put“, kazala je Merkel dodavši da će se „tokom dugog procesa sve više nadležnosti predavati Evropskoj komisiji“ koja će nastupati kao vlada Evrope.
„To će zahtijevati jak parlament. Neka vrsta drugog doma biće savjet sastavljen od šefova (nacionalnih) vlada. I naravno, vrhovni sud će biti Evropski sud pravde. Ovako bi evropska politička unija mogla izgledati u budućnosti – zapravo nekad u budućnosti, nakon priličnog broja prelaznih faza.“
Galerija
Bonus video:
