Ispitanici su odgovarali na pitanja o ponašanju u deset situacija, npr. jesu li skloni "švercu" u sredstvima javnog prevoza, da li bi zadržali za sebe slučajno pronađen novac, bacaju li otpatke na trotoar, lažu li ili varaju bračnog druga.
Prevaru bračnog partnera nije opravdavalo 70 posto ispitanika prije deset godina, a danas samo 50 posto.
Samo 20 posto ispitanih ne opravdavaju zadržavanje novca pronađenog na ulici. Poređenja radi, 2000. godine je tako mislilo 40 posto ispitanika.
Britanci su još jednako nepopustljivi kada je riječ o varanju pri dobijanju socijalne pomoći. Takav postupak osudilo je 85 posto ispitanika 2011., a 78 posto 2000.
Studija sprovedena na 2.000 odraslih osoba pokazala je da su mladi do 25 godina skloniji neprihvatljivom ponašanju. Samo trećina ispitanika mlađih od 25 godina misli da je nepošteno varati pri pisanju biografije prilikom zapošljavanja, dok se protiv takve prevare izjašnjavaju tri četvrtine ispitanika starijih od 65 godina.
Za petinu mladih ispitanika laganje je uvijek neopravdano, a za populaciju iznad 65 godina brojka se penje na 55 posto.
Autori studije takvu razliku između mladih i starijih ispitanika objašnjavaju "životnim ciklusom" uvjereni da sazrijevajući ljudi sve više drže do vlastitih principa. Zbog toga je nizaka stepen poštenja među mladima zabrinjavajući jer se takvi principi stiču u mladosti, kaže autor studije profesor Pol Vitli.
Razilaženja su uočljiva i među ispitanicima različitog pola - žene su nešto poštenije od muškaraca. Međutim razlika nema po pripadnosti društenoj klasi ili po profesijama.
Stepen poštenja je pokazatelj zdravlja društva. S erozijom poštenja "ljudi postaju nepovjerljivi i ne sarađuju jedni s drugima, zajednice funkcionišu lošije, obrazovni sistem je lošiji, a slabija je i situacija privrednom planu, a to bi moglo da ima zaista ozbiljne posljedice", zaključuje profesor Pol Vitli.
Bonus video:
