Naredni mjeseci će pokazati da li su evropski lideri u stanju da održe na okupu njihov sve krhkiji blok zajedničke valute ili će pokleknuti pod nizom političkih, ekonomskih i finansijskih prepreka koje im stoje na putu na početku nove godine, piše Rojters u analizi.
U Grčkoj, gdje je kriza počela prije više od dvije godine, vlada vodi trku s vremenom da sa bankama postigne dogovor o zamjeni obveznica, koji je od ključnog značaja za novi paket pomoći njenih evropskih partnera i Međunarodnog monetarnog fonda, u vrijednosti od 130 milijardi eura.
Ako ne dobije taj paket, Atini prijeti bankrot u martu.
To što su se otegli pregovori sa bankama i investicionim fondovima, od kojih se traži da prihvate 50 odsto gubitaka na njihove grčke obveznice, stvorilo je sumnju da će Grčka uspjeti.
Što se tiče Francuske, ankete pokazuju da su velike šanse da će socijalistički kandidat Fransoa Oland pobijediti Sarkozija
Izazov je još veći zato što se i u Grčkoj i u Francuskoj održavaju izbori za nekoliko mjeseci, što bi moglo komplikovati proces donošenja odluka na nacionalnom nivou u dvije ključne države i podriti sposobnost šireg bloka da djeluje brzo u vrijeme kada postoji jak pritisak da se primijene sporazumi postignuti na samitu EU prošlog mjeseca.
Ključni element samita bio je dogovor da se Međunarodnom monetarnom fondu proslijedi 200 milijardi eura, koje bi mogle biti iskorištene da se Italiji i možda Španiji ponude kreditni programi kao mjera predostrožnosti.
Međutim, eurozona nastoji da dobije 50 milijardi eura, koje su joj potrebne od nacija izvan oblasti jedinstvene valute da bi postigla svoj cilj. Jedan visoki njemački zvaničnik je, pod uslovom da ostane anoniman, rekao Rojtersu da je učešće Britanije, koja nije pokazala spremnost na to, od apsolutne važnosti.
"Više neće biti Merkozija. Angela Merkel i Kristin Lagard (direktorka MMF) će diktirati politku u Evropi"
S obzirom na to da se na izborima u Grčkoj, koji bi trebalo da budu održani do kraja marta, ne očekuje da bilo ko osvoji apsolutnu pobjedu, koalicioni pregovori bi mogli potrajati i produžiti neizvjesnost.
Što se tiče Francuske, ankete pokazuju da su velike šanse da će socijalistički kandidat Fransoa Oland pobijediti predsjednika Nikolu Sarkozija, koji je zajedno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel predvodio napore za izlazak Evrope iz krize.
Dok su temperamenti Merkelove i Sarkozija neuporedivi i često su se sukobljavali kada je francuski lider došao na vlast 2007, oboje su konzervativci, rođeni sa pola godine razlike, i razvili su efikasno, čak blisko, partnerstvo nakon godina kriznih samita visokog pritiska.
A nakon godina frustracija zbog impulsivnog stila francuskog predsjednika, zvaničnici vlade u Berlinu kažu da ih brine kraj „Merkozija“, najvažnijeg odnosa u Evropi, usred krize.
Snižavanje francuskog kreditnog rejtinga AAA narednih nedjelja moglo bi poremetiti francusko-njemačku ravnotežu, iako neki ekonomisti vjeruju da bi to moglo primorati Francuze da prihvate dublje fiskalne reforme, bez obzira na to ko pobijedi na izborima koji se održavaju u aprilu i u maju.
"Više neće biti Merkozija. Angela Merkel i Kristin Lagard (direktorka MMF) će diktirati politku u Evropi", kazao je francuski ekonomista Žak Delpla.
Fransoa Oland
"Sljedeći francuski predsjednik, bilo da je Oland ili Sarkozi, neće imati puno opcija. Deficit će morati da se skreše, porezi povećaju a troškovi smanje".
U fokusu samita EU 30. januara vjerovatno će biti napori za jačanje rasta.
To je, ističe Rojters, možda najveći izazov za čitav blok. Nakon nekoliko godina fiskalne konsolidacije u cilju smanjenja duga i deficita koji su narasli zbog globalne finansijske krize 2008/09, eurozona ide ka recesiji – što je faktor zbog kojeg je euro pao na najniži nivo u odnosu na dolar u posljednjih 16 mjeseci.
Čak i Njemačkoj prijeti recesija a Grčka ulazi u petu zaredom godinu krize, bez izgleda da će otplatiti ogroman dug.
Dragi
Jedna svijetla tačka je Evropska centralna banka (ECB), koja pokazuje veću fleksibilnost pod upravom novog predsjednika, Italijana Marija Dragija, kažu zvaničnici eurozone.
Odluka ECB prošlog mjeseca da obezbijedi povoljne dugoročne kredite bankama pomogla je da se ublaže strahovi vezano za finansijski sektor i mogla bi podržati prodaju suverenog duga.
"Već vidimo da je Dragi fleksibilniji od Trišea", rekao je jedan visoki njemački zvaničnik, misleći na prethodnog šefa ECB, Francuza Žana-Kloda.
Veliko pitanje je da li će to evropskim liderima kupiti vrijeme koje im je potrebno da prevaziđu zastrašujuće izazove sa kojima su suočeni u novoj godini, zaključuje Rojters.
Bonus video:
