Poljskom premijeru smeta njemački kapital u medijima, a o američkom ćuti

"Danas su mediji u velikoj mjeri u rukama stranog kapitala, uglavnom njemačkog, a postali su veoma aktivni u kampanji (pred lokalne izbore 21. oktobra). Sami Njemci govore da njihove novine moraju da budu u njemačkim rukama a istovremeno kupuju poljske medije. Ne dozvolimo da nas prevare. I u Francuskoj ili Španiji takav uticaj stranih država bio bi nezamisliv", rekao je Moravjecki
98 pregleda 1 komentar(a)
Mateuš Moravjecki, Foto: Reuters
Mateuš Moravjecki, Foto: Reuters
Ažurirano: 01.11.2018. 09:54h

Poljski premijer Mateuš Moravjecki kritikovao je prethodne poljske vlade što su dozvolile da privatni mediji dođu u ruke stranog, konkretno njemačkog, kapitala i optužio Njemačku da se preko tih medija miješa u unutrašnje stvari Poljske.

"To je posljedica dječjih bolesti Treće Republike (nakon pada komunizma) gdje su mnoge ljude ubijedili da kapital ne zna za nacionalnost, da nije važno ko je vlasnik medija. Jako mnogo smo tu izgubili jer je očigledno da meka moć, 'soft power', pa i tvrda moć delaju preko medija", kazao je sinoć Moravjecki privatnoj poljskoj televiziji TV Republika.

Moravjecki je u tom intervjuu upro prstom samo na njemački kapital i medije koji su u njegovom vlasništvu u Poljskoj, iako je najuticajnija poljska privatna televizija i najglasniji kritičar konzervativne vlade stranke Pravo i Pravda i samog njenog lidera Jaroslava Kačinjskog, televizija TVN i njen informativni kanal TVN24, u rukama američkog kapitala.

Ni najuticajniji kritičar vladajućih konzervativaca među dnevnim listovima, liberalna Gazeta viborča, kog poljski vladajući konzervativci otvoreno označavaju za neprijateljske novine nema njemački, pa čak ni strani, već poljski kapital.

"Danas su mediji u velikoj mjeri u rukama stranog kapitala, uglavnom njemačkog, a postali su veoma aktivni u kampanji (pred lokalne izbore 21. oktobra). Sami Njemci govore da njihove novine moraju da budu u njemačkim rukama a istovremeno kupuju poljske medije. Ne dozvolimo da nas prevare. I u Francuskoj ili Španiji takav uticaj stranih država bio bi nezamisliv", rekao je Moravjecki.

Prvi korak poljskih konzervativaca nakon dolaska na vlast u jesen 2015. godine i prva kontroverzna reforma zbog koje su došli u sukob sa Evropskom unijom bilo je to da do tada javni radio i tv servis i nacionalnu agenciju PAP potčine direktno vladi a kasnije da ih pretvore u državne, "narodne" medije sa "misijom da šire istinu o Poljskoj".

Redovno se od tada iz vrha Prava i Pravde najavljuje i "repolonizacija" privatnih medija. Medjutim, Kačinjski i njegovi konzervativci nisu se do sada usudili da protjeraju strani kapital iz privatnih medija, jer bi to donijelo novi spor ne samo sa EU već i sa SAD.

"80 odsto svih privatnih medija, radija, televizije, novine, časopisi, internet medija su u rukama naših političkih protivnika koji nas bijesno napadaju", kazao je ljetos u Vroclavu premijer Moravjecki, a tokom kampanje pred jesenje lokalne izbore ponavljao je više puta Poljacima da nikako ne vjeruju privatnim medijima.

Većina poljskih medija je u rukama poljskog kapitala, ali u svakom od segmenata tržišta su uticajni mediji stranih vlasnika, recimo radio RMF FM u vlasništvu grupe Bauer, TVN u vlasništvu američkog Diskaverija a njemačko-švajcarska grupa Ringier Aksel Špringer posjeduje uticajni internet informativni portal Onet.pl, tabloid Fakt i poljski Njuzvik, te se posredno može reći da mediji u rukama stranih vlasnika dopiru do 80 odsto Poljaka.

Uz pretvaranje javnog TV i radio servisa i agenciju PAP u narodne medije bliske vladi, poljska konzervativna jednopartijska vlada pomaže posredno sebi bliske privatne medije, katoličku televiziju TV Trvam i katolički Radio Marija sveštenika Tadeuša Ridzika iz Torunja, državnim dotacijama, a provladin desničarski dnevnik Gazeta polska cođenje i nedjeljnike Sjeći i Do žeči preko oglašavanja i reklama državnih preduzeća u tim medijima.

U Gazeti polskoj cođenje oglašavanje države i njenih preduzeća otkako je PiS došao na vlast je prema analizi za Gazetu viborču povećano za 1.900 odsto, nedjeljnik Sjeći dobio je 1.000 odsto više novca za reklamu od državnih preduzeća a Do žeči 700 odsto, dok je oglašavanje u medijima koji kritikuju poteze vlasti drastično smanjeno.

Bonus video: