Sud pravde Evropske unije u Luksemburgu presudio je danas da je Poljska sječom zaštićene Bjalovješke prašume na granici sa Bjelorusijom prekršila zakone Evropske unije i mora sa sječom da prestane.
Poljska je sječu šume opravdavala tvrdnjom da brani taj posljednji veliki ostatak ravničarskih prašuma od invazije buba štetočina.
Današnja presuda, na koju ne može da se uloži prigovor, završava spor poljskih konzervativnih vlasti stranke Pravo i Pravda sa Evropskom komisijom započet još 2016. godine zbog koga je EK prošlog ljeta tužila Poljsku Sudu EU u Luksemburgu zbog toga što je tadašnji ministar životne sredine Jan Šiško naredio da se utrostruči sječa u Bjalovježi pravdajući to invazijom štetočine - osmozubog smrčinog potkornjaka.
Tadašnja vlada premijerke Beate Šidlo ignorisala je i zahtjev Komiteta svjetske baštine UNESKO pod čijom zaštitom je prašuma od 1979. godine da se hitno obustavi sječa i demonstracije Poljaka i proteste ekologa da prestanu da tretiraju taj biser prirode kao plantažu dasaka.
Poljska je po današnjoj presudi suda u Luksemburgu prekršila direktive o oblastima Natura 2000 i o staništima i zaštiti ptica, a ako ne bude poštovala presudu, zemlji prijete visoke novčane kazne.
Prema analizi EK, koju je uvažio Sud EU, obim sječe i eksploatacije drveta, iako nije pogodio prvu striktno zaštićenu zonu, prevazilazi sredstva koja smiju da se primijene za održivi razvoj i eksploataciju šume, a ekološka organizacija Grinpis upozorila je da je u prašumi teška tehnika, ne samo klasične motorne testere što dodatno razara i tlo u prašumi.
Od ukupnog kompleksa nekadašnje prašume, u Bjelorusiji je pod zaštitom UNESKO rezervat od skoro 900 kvadratnih kilometara, u Poljskoj oko 100 nulte zone u kojima je registrovano i više od 1.000 stabala staraca - cak 600-godišnjih hrastova, 350-godišnjih borova i 250-godišnjih jela.
Bjalovježa je i stanište rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, a njen simbol je evropski bizon koga su polako, od svega nekoliko preostalih grla, sudbine izumrle vrste spasili upravo u Bjalovježi, gde sada, sa obe strane granice, žive stoglava stada.
"Glavna razlika između dvije strane spora je u tome da jedni smatraju da se prema Bjalovješkoj prašumi može odnositi kao prema bilo kojoj drugoj privrednoj šumi. Dok drugi smatraju da je toliko izuzetna, kao najočuvanija prirodna šuma u Evropi, da je u cjelini treba ostaviti na miru.
Tu nema diskusije, tu je samo gađanje argumentima", kazao je prošlog leta povodom tužbe poljskoj privatnoj televiziji TVN24 Pjotr Tiško Hmjelovec iz poljskog Instituta drva.
Tiško-Hmjelovec je podsetio da je Bjalovješka prašuma živjela bez miješanja čovjeka stoljećima, a čovjek se u prirodne procese miješa tek posljednjih 100 godina.
Nova vlada premijera Mateuša Morvjeckog obećala je da će poštovati konačnu presudu Suda EU kakva god da bude.
Bonus video:
