Evropa je nastavila pritisak na Grčku da usvoji bolni program štednje nakon što je Atina preskočila ključnu prepreku u izbjegavanju prvog kašnjenja u isplati duga u eurozoni.
Dok su demonstranti ispred uzvikivali uvrede, vlada premijera Jorgosa Papandredua je preživjela glasanje o povjerenju rano jutros a kasnije je odobrila nacrt zakona sa detaljima petogodišnjeg programa štednje, koji je uslov za dobijanje nove pomoći EU i MMF-a i izbjegavanje bankrota.
Evropski lideri su čestitali Papandreuu izglasavanje povjerenja ali su jasno stavili do znanja da neće popuštati pritisak na vladu u težem sljedećem stadijumu - primjeni reformi koje odbacuje većina stanovništva.
Evropski lideri su jasno stavili do znanja da neće popuštati pritisak na grčku vladu
„Ne postoji alternativa. Imamo plan, vrijeme je da ga sprovedemo. Ne postoji plan B,“ izjavila je na konferenciji za novinare portparolka Evropske komisije Pia Arenkilde Hansen, prenio je Rojters.
Grčka mora agresivnije privatizovati državne firme
Njemačka kancelarka Angela Merkel je poručila da Grčka mora agresivnije privatizovati državne firme i povećati prihod od poreza. Kazala je da je izglasavanje povjerenja važan korak, ali da Grčka sada mora sprovesti reforme.
Predsjednik Evropske centralne banke Žan Klod Triše je upozorio da se zacrvenjela lampica za upozorenje na dužničku krizu u eurozoni. „Poruka je da je ovo najozbiljnija prijetnja za finansijsku stabilnost,“ rekao je u Frankfurtu.
Papandreuov cilj je da dobije odobrenje parlamenta za paket kresanja troškova, povećanje poreza i prodaje državne imovine do 28. juna i da ga primijeni do 3. jula i obezbijedi 12 milijardi eura pomoći, koja je od vitalnog značaja za izbjegavanje bankrota.
Međutim, slovačka premijerka Iveta Radičova je rekla da će Grčkoj biti problem da usvoji mjere do kraja juna.
„Bojim se da će, sa uslovima kakvi su postavljeni danas, biti teško izvodljivo njihovo usvajanje u grčkom parlamentu,“ rekla je novinarima.
Lideri EU o pomoći Grčkoj
Glasanje o povjerenju je uslijedilo nakon evropskog ultimatuma koji povezuje novu tranšu kredita EU/MMF, vrijednog 110 milijardi eura – sa novim petogodišnjim planom za stezanje kaiša.
Bez te pomoći, Atina bi sljedećeg mjeseca zakasnila sa otplatom duga i izazvala potrese u globalnom finansijskom sistemu.
Lideri EU koji se sastaju u Briselu sjutra i preksjutra razgovaraće o novim koracima za pružanje podrške Grčkoj iako je Merkel rekla da ona ne očekuje nikakvu konkretnu odluku o dodatnom finansiranju dok Atina ne usvoji mjere štednje.
Slaba podrška učešću banaka
U zabrinjavajućem razvoju događaja za Brisel i tržišta, među kreatorima politike EU su ponovo isplivale podjele oko toga kako uključiti privatne kreditore u sljedeću fazu izbavljenja. Angela Merkel je rekla zakonodavcima da postoji samo ograničena podrška stavu Njemačke da banke moraju dati svoj doprinos.
Agencije za određivanje kreditnog rejtinga bi bilo kakav signal da vlade primoravaju banke da finansiraju izbavljenje mogle protumačiti kao grčko kašnjenje ili reprogramiranje. To bi moglo izazvati dodatno katastrofalno degradiranje duga i uvući ostale slabe evropske ekonomije.
Galerija
Bonus video:
