Podjele unutar Evropske unije su ovog proljeća izbijale jedna za drugom.
Prvo je došla Libija: Francuski predsjednik Nikola Sarkozi šokirao je kolege u EU kada je jednostrano priznao pobunjenike u Bengaziju.
Kada evropski lideri na svom vanrednom samitu nisu mogli čak ni da natjeraju sebe da upotrijebe frazu "zona zabrane leta", Francuska i Britanija su pošle pravo u UN i dobile rezoluciju koja je dovela do vojne intervencije, piše Gavin Hjuit, urednik BBC-a za Evropu.
Njemačka se uzdržala na glasanju u UN, što je bila odluka sa dalekosaženim posljedicama.
Ona je stavila Francusku i Njemačku na suprotne strane u jednom od najvažnijih spoljnopolitičkih pitanja u posljednjoj deceniji.
Berlin je negirao da je izolovan, ističući koliku ima podršku.
"Mnoge druge države u EU ne samo da razumiju naš stav, ne samo da ga poštuju, već ga i dijele", rekao je njemački ministar spoljnih poslova.
Italijani, najbliži Gadafijevi saveznici u Evropi, bili su jednako nesrećni. Premijer Silvio Berluskoni je optužio Francusku da je zauzela "neo-imperijalistički" stav u suprotstavljanju libijskom lideru.
S Libijom opet podjele
Kada je operativna komanda nad vojnom kampanjom prebačena na NATO, uslijedile su nove podjele.
Na kraju je samo šest članica NATO uzelo učešće u vazdušnim napadima.
Dok su se Japanci borili da spriječe topljenje reaktora, njemačka kancelarka Angela Merkel je preko noći promijenila svoju politiku.
Potom je došlo pitanje nuklearne energije.
Dok su se Japanci borili da spriječe topljenje reaktora, njemačka kancelarka Angela Merkel je preko noći promijenila svoju politiku.
Suočena sa važnim pokrajinskim izborima, ona je isključila najstarije reaktore u državi i postavila Njemačku na put odustajanja od nuklearne energije.
Njeni saveznici – posebno Francuska, koja ima više od 50 reaktora – bili su zaprepašćeni. Nije postojala nikakva politička koordinacija.
Potom je došla kriza eurozone: plan je bio da se na samitu u martu postigne dogovor o sveobuhvatnom paketu, koji je označen kao rješenje krize jednom za svagda. Ispriječili su se nacionalni izbori i datum dogovora je pomjeren za jun.
Međutim, taj sastanak je zasjenila kriza u Portugalu, čiji je parlament odbacio mjere štednje od kojih su veliki dio sastavile Evropska centralna banka i Evropska komisija.
Evropske mjere štednje
Odjednom, misleći na birače, neki evropski političari su se usprotivili dodatnim mjerama štednje.
Merkel nije bila zadovoljna. Rekla je da puno zavisi od toga hoće li se Portugal držati ciljeva iz programa štednje.
„Finske krave se moraju muzti u Finskoj i nećemo slati mlijeko u dobrotvorne svrhe izvan granica ove zemlje“, kaže lider Finske.
Ali, na red je došla Finska. Ona je jedna od malog broja država u kojoj se glasa o finansijskom izbavljenju.
Stranka Pravi Finci se usprotivila izbavljenju "rasipničkog" Portugala.
Ona je na izborima osvojila 19 odsto glasova. Pozivi na evropsku solidarnost su imali malo uticaja.
Njihov lider je ovako objasnio stav stranke: „Finske krave se moraju muzti u Finskoj i nećemo slati mlijeko u dobrotvorne svrhe izvan granica ove zemlje“.
Finska će možda biti raspoložena za izbavljenje Portugala, ali će biti sve teže da se to progura kroz finski parlament.
Čarls Grant iz Centra za ekonomske reforme rekao je nedavno da će „možda doći vrijeme da, čak i kada političari budu željeli da učine pravu stvar za euro, javno mnjenje im to neće dozvoliti“.
Jer ako se birači u bogatijim državama sve više protive spasavanju drugih, protiviće se i mjerama štednje – koje su cijena izbavljenja.
Novi premijer Irske, Enda Keni, obećao je svojim biračima da će ponovo pregovarati o sporazumu o pružanju finansijske pomoći.
On traži da se kamatna stopa na kredite smanji sa 5,8 odsto.
U Briselu je naišao na zid otpora. Sarkozi je rekao da Irska mora nastojati da poveća korporativni porez, ali Enda Keni zna da je stopa korporativnog poreza dio irskog ekonomskog identiteta i da oko toga ne može praviti kompromis.
Uslijedilo je pitanje emigranata sa Sjevera Afrike. Njih 20.000 se iskrcalo na italijansko ostrvo Lampeduza.
Italijani nijesu željeli da oni ostanu i dali su im privremena putna dokumenta znajući da će mnogi pokušati i uspjeti da uđu u Francusku, gdje imaju rodbinu i prijatelje.
Intervencija Francuske
Francuzi, svjesni osjetljivosti pitanja imigracije, počeli su da vrše patrole na granici sa Italijom. Oni su u nedjelju zaustavili i pretresli jedan italijanski voz.
„Evropski federalizam je divna ideja u koju ja vjerujem. Ali, činjenica je da je koncept nacije – države (ponovo) dobio na snazi i značaju“, kaže Janjoš Martonji.
Prvobitno je izgledalo da se Evropa komisija slaže. "Ne možete vršiti kontrolu na granici ako se ne radi o ozbiljnoj prijetnji po javnu bezbjednost, što trenutno nije slučaj", rekla je Sesilija Malmstrom. Nakon toga se učinilo da je podržala Francusku.
Nove podjele se pojavljuju oko Grčke. Zvanični stav je da će bilo kakvo restrukturiranje grčkog duga biti "katastrofalno". A, ipak, to je ono što grčki narod, izgleda, želi. Oni su umorni od štednje.
Test jedinstva
Ponovo će biti testirano evropsko jedinstvo. Mađarski ministar spoljnih poslova Janoš Martonji je u jednom intervjuu rekao "evropski federalizam je divna ideja u koju ja vjerujem. Ali, činjenica je da je koncept nacije – države (ponovo) dobio na snazi i značaju". To je bila lekcija iz Libije.
Kada predsjednik Sarkozi nije mogao da dobije evropsku podršku za vojnu akciju u Libiji, on je našao drugi način pokrenuvši ono što su Francuzi nazvali „blickrig diplomatija“.
Pa šta onda leži iza proljeća podjela? Političari su razapeti između raspoloženja njihovih birača i politike Evropske unije. Nezaposlenost je ključni faktor.
Zbog mjera štednja, u nekim državama su sve duži redovi za milostinju. Države koje krešu svoje budžete imaju malo novca da pomognu drugima.
A sa imigracijom, ideja „podjele tereta" je suprotna instinktima većine naroda u Evropi.
Otvorene granice djeluju manje privlačno kada stopa nezaposlenosti omladine iznosi 25 odsto.
Čak i sa malim brojem značajnih izbora u Evropi na pomolu, nacionalni lideri odgovaraju na raspoloženje svojih birača.
Države koje krešu svoje budžete imaju malo novca da pomognu drugima.
Galerija
Bonus video:
