Papa Benedikt jadikovao je nad rasprostranjenim odustajenjem od religije u zapadnim državama, rekavši da se središta hrišćanstva okreću od svoje vjere.
Pontif porijeklom iz Njemačke je u obraćanju povodom Velikog četvrtka rekao da ponekad izgleda kao da su Zapadu dosadile sopstvena istorija i kultura, prenio je Rojters.
"Nismo li mi – Božji narod - u velikoj mjeri postali narod nevjere i distanciranja od Boga?“, rekao je papa tokom mise posvete ulja koja se koriste u katoličkim ritualima.
"Možda je Zapad, središte hrišćanstva, umoran od svoje vjere?"
Papa (84) je takođe rekao da će beatifikacija njegovog poljskog predsjednika Jovana Pavla II 1. maja biti prilika za podsjećanje na čovjeka velike vjere.
"Pored sveg stida koji osjećamo zbog naših promašaja, ne smijemo zaboraviti da i danas ima svijetlih primjera vjere, ljudi koji daju nadu svijetu", rekao je papa Benedikt.
Sekularizam kao vjerski fanaticizam
Papa je često upozoravao na prijeteći sekularizam, koji je, kako je rekao, jednako loš kao i vjerski fanaticizam.
Jedna od glavnih tema njegovog papinstva je ono što crkva naziva "re-evangelizacija" Evrope, pokušaj da se narod podstakne na vraćanje vjerskim korijenima uprkos tome što žive u visoko sekularizovanim društvima.
Lider 1,2 milijarde katolika vodi tešku borbu za oporavak imidža Crkve nakon slandala oko seksualnog zlostavljanja djece od strane sveštenika, koje je prijavljeno u nekoliko država.
Rojters navodi da se mnogi iz establišmenta crkve nadaju da će beatifikacija, kojom će Jovan Pavle biti proglašen blaženim, podmladiti tu instituciju i ohrabriti ljude da se vrate vjeri.
Očekuje se da to bude najveći događaj u Rimu od smrti harizmatičnog i jako popularnog pape 2005, kada su milioni došli na njegovu sahranu.
Zvaničnici Vatikana očekuju da najmanje 300 hiljada ljudi, uključujući desetine hiljada iz njegove rodne Poljske – dođe u italijansku prestonicu na trodnevne događaje kojima će biti proslavljen posljednji korak do njegovog proglašenja za sveca.
Bonus video:
