Austrijski ministar za zaštitu životne okoline Nikolaus Berlakovič danas je u Briselu ponovo zatražio da se ispita bezbjednost nuklearnih centrala u Evropi, poslije nuklearne havarije izazvane razornim zemljotresom u Japanu.
"Zatražiću danas da se urade testovi izdržljivosti za nuklearne centrale u Evropi. To mora biti brzo urađeno", rekao je austrijski ministar.
"Da li su otporne na zemljotrese? Kako funkcionišu njihovi sistemi za hlađenje reaktora? Sve to je potrebno kako bi se umirilo stanovništvo koje je zabrinuto zbog situacije u Japanu", dodao je on obrazlažuchi svoj zahtjev.
Austrijske vlasti, koje se oštro protive nuklearnim elektranama kritikovale su krajem 2009. odluku susjedne Njemačke da produži rad 17 nuklearnih reaktora u zemlji, dok austrijski ekolozi stalno zahtijevaju zatvaranje centrala u Sloveniji i Slovačkoj koje se graniče sa Austrijom.
Mađarska hladno dočekala zahtjev
Mađarska koja presjedava Evropskom unijom hladno je dočekala taj zahtjev, odbijajući da organizuje raspravu o toj temi.
"Čini mi se da Savjet za zaštitu životne okoline (koji čine ministri EU zaduženi za ekologiju) nije odgovarajuće mjesto gdje bi se diskutovalo o toj temi", izjavio je mađarski ministar za ruralni razvoj Šandor Fazekaš.
U Berlinu je evropski komesar za energetiku Ginter Otinger ocijenio da slike koje dolaze iz Japana pokazuju "da nije nemoguće i ono najgore".
U Japanu su se nakon katastrofalnog zemljotresa pokvarili sistemi za hlađenje tri od šest rekatora nuklearne elektrane Fukušima 1.
U međuvremenu je došlo do dvije eksplozije u djelovima elektrane gdje se nalaze reaktori 1 i 3, koji međutim, nisu oštećeni.
Japanska Agencija za nuklearnu bezbjednost isključila je ranije danas mogućnost da se u toj elektrani na sjeveroistoku zemlje dogodi katastrofa slična onoj u Černobilu.
Istovremeno, u Berlinu je evropski komesar za energetiku Ginter Otinger ocijenio da slike koje dolaze iz Japana pokazuju "da nije nemoguće i ono najgore".
Nabrajajući dramatične događaje posljednjih dana u Japanu - katastrofalni zemljotres, cuna mi, nestanak struje, pregrijevanje reaktora, eksplozije - Otinger je za radio Dojčlandfunk rekao da je sve to "do prije nekoliko dana izgledalo nezamislivo".
Evropski komesar je izrazio spremnost da se na sjutrašnjem sastanku ministara zaduženih za životnu okolinu, razgovara o mogućim rizicima po nuklearne elektrane u Evropi među kojima su prirodne katastrofe uopšte, ali i atentati, informatički virusi, nestanak struje.
Nuklearna elektrana Krško ne predstavlja opasnost
Katastrofalni zemljotres koji je pogodio Japan izazvao je strah i zanimanje Slovenaca za bezbjednost nuklearne elektrane u Krškom (NEK), na samoj granici sa Hrvatskom.
Najjači potres u Sloveniji dogodio se na početku 16. vijeka, 26. marta 1511. u rudarskom mjestu Idrija.
Stručnjaci kažu da slovenački građevinski propisi kojih se građevinari pridržavaju, sadrže odredbe o portivpotresnoj izgradnji, i da su izgradnja NE Krško i njena zaštita sadržala i sve dodatne elemente koji garantuju da u slučaju potresa životi i zdravlje ljudi ne bi bili ugroženi.
Posljednji jači potres na području na kojem je izgrađena NE Krško je zabilježen 29. januara 1917. u Brežicama i i bio je jačine 5,7 stepeni po Merkalijevoj skali i dostigao efekte 8. stepena po EMS.
Najjači potres u Sloveniji dogodio se na početku 16. vijeka, 26. marta 1511. u rudarskom mjestu Idrija.
Rušilački potres učinka između 8 i 9 stepeni je 1895. pogodio i Ljubljanu, a dvije godine nakon tog potresa u Ljubljani je počela da radi prva seizmološka stanica u Austrougarskoj monarhiji.
Bonus video:
