Između 2002. i 2009. godine je gotovo milion ljudi stranog porijekla uzelo njemačko državljanstvo, a među njima je najviše Turaka, koje slijede Srbi, Crnogorci i osobe sa Kosova.
"Radi se o 967.860 ljudi stranog porijekla", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke.
"To je enormno velik broj, koji pokazuje da je Njemačka veoma otvorena zemlja", izjavio je demohrišćanski političar Johanes Zinghamer.
On je ocijenio da podatak dokazuje da svako ko se želi integrisati u njemačko društvo i zatraži njemačko državljanstvo to i dobije.
Gotovo trećina "novih Njemaca" ima turske korjene, odnosno njih 309.346, ali je zabilježeno da sve manje Turaka predaje zahtjev za njemačko državljanstvo.
Drugi na spisku od 25 nacija su ljudi porijeklom iz Srbije, Crne Gore i sa Kosova, kojih je bilo 61.936.
Slijede Iranci, Poljaci, Rusi i Iračani. Tu su još Avganistanci, Marokanci, Ukrajinci, Izraelci... Bilo je i 9.646 ljudi bez državljanstva.
"Novim Njemcima" su kao mjesto boravka atraktivniji zapad i jug Njemačke, nego njen istok.
Za razliku od Zighamera, koji hvali rezultate u prihvatanju stranaca u njemačko državljanstvo, neki drugi političari upućuju jasne kritike.
Među njima je lider Stranke zelenih Džem Ezdemir, i sam dijete turskih gastarbajtera.
Ezdemir je rekao da je Njemačka, i pored milion novih državljana, još na dnu liste evropskih zemalja što se tiče primanja u državljanstvo i da konstantno opada broja ljudi koji žele da postanu državljani Njemačke.
"Jedan od razloga je Zakonu o državljanstvu, koji osim u izuzetnim slučajevima ne dopušta dvojno državljanstvo", izjavio je Ezdemir.
Zato opozicija traži reformu Zakona o državljanstvu, ali vladajuća Demohrišćanska unija to odbacuje. Ona je svojevremeno zahtjevala strožiji zakon, pa je 2000. godine u Njemačkoj ukinuto pravo na dvojno državljanstvo.
Bonus video:
