Neuspjeh bataljona holandske vojske da spriječi masakr nad Muslimanima (Bošnjacima) u Srebrenici 1995. i dalje muči holandsko društvo i otežava razmiještanja vojnika u inostranstvu, navodi se u depeši iz ambasade SAD u Hagu koju je objavio Vikiliks.U depeši pod oznakom povjerljivo poslatoj 19. decembra 2006. navodi se da je holandski ministar odbrane Henk Kamp predstavio specijalno znamenje za vojnike koji su bili u batljonu pod okriljem Unprofora u BiH 1995., što je izazvalo oštru reakciju medija.Iako je znamenje imalo za cilj da oda počast holandskim vojnicima koji su "časno i savjesno služili u teškim okolnostima", ono nije dobro primljeno u holandskom društvu koje i dalje ima problema zbog neuspijeha u spriječavanju masakra nad Muslimanima koji su u Srebrenici počinile snage bosanskih Srba.U depeši objavljenoj 2. februara, navodi se da se "kukavice iz holandskog bataljona" u Holandiji okrivljuju što ništa nijesu uradili da spriječe masakr, dok su vojnici tvrdili da odbrana Srebrenice nije bila moguća zbog neodgovarajućeg mandata i oružja, kao i nedostatka podrške UN.Vojnici su se vratili kući uz kritike da su nekompetentni, a mnogi su tražili liječenje od traume. Masakr je doveo do pada holandske vlade 2002. poslije izvještaja Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju u kojem su vojnici oslobođeni većeg dijela krivice, budući da su bili brojno nadvladani i slabo naoružani, ali je krivica dijelom pripisana vladi koja ih je poslala.Posljedica je, navodi se u depeši koju je potpisao zamenik šefa misije u ambasadi Čat Blejkmen, da holandska vlada mora da ispuni odabrane kritirijume prije nego što parlament pristane da pošalje trupe u inostranstvo.U drugoj depeši, poslatoj 2000. iz ambasade SAD u Hagu, a koju je Vikiliks objavio 2. februara, navodi se da većina Holandjana vjeruje da treba raditi na vladavini prava u svijetu, ako je nužno i vojnim operacijama, ali da niko ne želi da bude ponovo izložen riziku neuspijeha poput Srebrnice.Holandske vlasti su među kriterijume uvrstile jasan mandat UN ili druge međunarodne organizacije, ukidanje dvostruke komande i održive politike i vojne ciljeve.
"Nije slučajnost to što su se Holanđani distancirali od obaveza na terenu na mjestima kao što su Kosovo, Kipar ili Zapadna Sahara", navodi se u depeši iz 2000.
Bonus video:
