Izbori za Evropski parlament počeli su jutros glasanjem u Velikoj Britaniji i Holandiji, javile su agencije.
Oko 400 miliona ljudi iz 28 članica Evropske unije od danas do 26. maja biraće svoje predstavnike u Evropskom parlamentu za narednih pet godina.
U Irskoj će se glasati sjutra, u Češkoj u petak i subotu, u Letoniji, Malti i Slovačkoj u subotu 25. maja a u preostaloj 21 članici u nedjelju.
Ukupno se bira 751 europoslanik, s obzirom da Velika Britanija nije napustila EU.
Preliminarni rezultati znaće se u kasnim večernjim satima u nedjelju.
Prema istraživanjima, birače pred ove izbore najviše su brinuli ekonomija, nezaposlenost, imigracija, ekologija, terorizam, unaprjeđenje ljudskih prava, socijalna zaštita.
Izbori o budućnosti Evrope
Ovi izbori će uticati ne samo na politiku Brisela u narednih pet godina nego i, u određenoj mjeri, na budućnost projekta same EU.
Nacionalisti neprijateljski nastrojeni prema EU su 2014. udvostručili prusustvo u EP, osvojil najbolji rezultat na izborima u Britaniji i pobijedili na tamošnjem referendumu o napuštanju bloka.
Pet godina kasnije, ankete pokazuju da nacionalisti opet dobro prolaze.
Međutim, Bregzit tek treba da se dogodi, a možda i neće, neprijatelji Brisela će se namučiti da premaše 20 odsto, a ultradesničari su pogođeni skandalom oko snimka bivšeg austrijskog vicekancelara Hajnca Kristijana Štrahea.
Ostali koji žele da zaustave trend tješnje integracije ili čak rasture EU, takođe su suočeni sa otporom.
Neki koji su se domogli nacionalne vlasti takođe se moraju suočiti sa razočaranim pristalicama - prije svih italijanska Liga i Pet zvjezdica, navodi Rojters.
Evropski projekat je suočen sa nizom izazova, uključujući udarce od predsjednika SAD koji podržava evropske populiste, sporove oko migranta i ekonomiju opterećenu javnim dugom i suočenu sa izazovom uspona Kine.
Međutim, očekuje se da stranke koje teže kolektivnoj akciji na kontinentu povodom zajedničkih pitanja poput trgovine, bezbjednosti, migracije ili klimatskih promjena, i dalje dominiraju u parlamentu EU, iako sa manjom ukupnom većinom.
Evropljani se pripremaju za obilježavanje događaja koji su uobličili Uniju - 75 godina otkad su se Amerikanci iskrcali u Francusku da poraze nacističku Njemačku i otkad su ruske snage pustile Njemce da uguše poljsku borbu za slobodu; 30 otkad su Njemci srušili Berlinski zid da bi ponovo ujedinili istočnu i zapadnu Evropu.
Međutim, kako navodi Rojters, ratna sjećanja nisu dovoljna da se izgradi vjera u ujedinjenu budućnost.
Žan Klod Junker, iz Luksemburga, koji će biti zamijenjen na mjestu predsjednika Evropske komisije nakon ovih izbora, upozorava na sve veći talas nacionalizma, ne samo na marginama.
Stranke mejnstrima koje rade na tješnjoj integraciji eurozone muče se da dobiju podršku javnosti kojoj su dojadile političke elite, navodi se u analizi britanske agencije.
Opisujući ih kao "nesumnjivo najvažnije" od prvih takvih izbora 1979, francuski predsjednik Emanuel Makron, centrista, ponovo je pozvao na saradnju konzervativaca, socijalista i zelenih kako bi se suočili sa grupom snaga protiv EU.
"U današnjem svijetu, potrebna nam je snažnija, ujedinjenija Evropa", rekao je Makron za belgijski list "Soar".
Na pitanje da li vjeruje da bi njegovi oponenti mogli uništiti EU, odgovorio je potvrdno.
Nacionalno okupljanje Marin le Pen se nada da će ponovo ostvariti najbolji rezultat na izborima za EU u Francuskoj.
A ona oduševljeno poručuje biračima da će naći još puno saveznika da blokiraju ono što zove "srljanjem u federalizam".
Liga Matea Salvinija bi mogla poraziti Hrišćanske demokrate njemačke kancelarke Angele Merkel i postati najveća stranka pojedinačno u parlamentu koji broji 751 mjesto.
Desničarske vladajuće stranke u Poljskoj i Mađarskoj, koje prkose Briselu povodom ograničavanja nezavisnosti pravosuđa i medija, takođe će u nedjelju vratiti euroskeptične poslanike.
Bregzit stranka bi mogla osvojiti prvo mjesto u Britaniji, iako su okolnosti na tamošnjim izborima na granici apsurda. Britanci počinju da glasaju danas, dva mjeseca nakon što je trebalo da napuste EU. Oni će birati 73 poslanika koji možda neće zauzeti svoja mjesta u julu.
Rezultati će biti poznati kasno u nedjelju, a nakon toga će uslijediti pregovori između stranaka o formiranju stabilne većine u EP i među nacionalnim liderima o izboru Junkerovog nasljednika i drugih visokih zvaničnika EU.
Mnogi očekuju okršaj već u utorak, kada će lideri na sastanku u Briselu vjerovatno ignorisati zahtjeve parlamenta da jedan od novoizabranih poslanika predvodi izvršno tijelo EU.
Dok su mnogi Evropljani možda ravnodušni prema događanjima u Briselu, vlade u Moskvi, Vašingtonu, Pekingu i drugdje će pažljivo pratiti kako bi uočili znakove političke slabosti ili snage u najvećem ekonomskom bloku u svijetu.
Bonus video:
