Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Džeremi Hant izjavio je danas u Londonu da su odgovornost i nadzor najsnažnija mjera zaštite od tamne strane vlasti i da je malo institucija koje tu ulogu mogu da ostvare djelotvornije od slobodnih medija.
Hant je rekao da borbu za medijske slobode "iz dana u dan vode nezavisni novinari u autoritarnim državama, budni blogeri koji otkrivaju korupciju i hrabri aktivisti koji objavljuju dokaze o zloupotrebi ljudskih prava".
"Na kraju krajeva, svi imamo izbor. Da zanemarivanjem prijetnji tolerišemo gušenje nezavisnih glasova i opasnosti od neodgovorne vlasti. Ili da branimo naše vrijednosti i države, i 'cvjetamo' zahvaljujući slobodnoj razmjeni ideja. Dolaskom na ovu konferenciju, svako od nas napravio je taj izbor", kazao je Hant u govoru dostavljenom medijima.
On je naveo da je prošle godine širom svijeta ubijeno 99 novinara, dvostruko više nego prije jedne decenije, da su vlade pozatvarale još 348, i dodao da mali broj počinilaca tih zločina bude pozvan na odgovornost. Od 46 novinara koji su umrli nasilnom smrću 2008. godine, poslije 11 godina, rasvijetljeno je svega osam slučajeva, kazao je Hant.
On je rekao i da je čovječanstvo kroz istoriju najbrže ostvarilo napredak kada je dopuštalo da se o idejama slobodno raspravlja, da se iste testiraju i preispituju i dodao da je "deset država sa najslobodnijim medijima na svijetu dalo 120 Nobelovih laureata - tri puta više nego Rusija i Kina zajedno".
Naveo je da stvarna odgovornost ne proističe iz selektivnih i teatralnih obračuna sa korupcijom koje pokreću autoritarne države, a kojima se misteriozno uklanjaju politički protivnici, dok najveći prestupnici ostaju netaknuti, već da ona dolazi od rizika od razotkrivanja, od medija koji se ne mogu kontrolisati ili potkupiti.
"Dokazi za ovo su nesumnjivi. Od deset 'najuređenijih' država na svijetu po rangiranju Transparensi internešenela, sedam je i u prvih deset na Svjetskom indeksu slobode medija. Sa druge strane, od deset najkorumpiranijih država, četiri su među posljednjih deset po slobodi medija", kazao je šef britanske diplomatije.
On je najavio pet praktičnih koraka koje će britanska vlada preduzeti sa svojim partnerima - formiranje novog Globalnog fonda za odbranu medija kojim će rukovoditi Unesko, formiranje međunarodne radne grupe koja će pomagati vladama da ispune obaveze po pitanju medijskih sloboda, sazivanje panela stručnjaka koji će pružati savjete zemljama o jačanju pravne zaštite novinara, stvaranje kontakt grupe zemalja koje će lobirati u slučajevima napada na medijske slobode i potpisivanje "Globalnog obećanja za medijske slobode".
Hant je izdvojio Kinu i Vijetnam kao zemlje u kojima se novinari suočavaju s velikim izazovima.
"U Kini automatizovana cenzura i Veliki zaštitni zid blokiraju pristup hiljadama informativnih portala, pri čemu su milioni ljudi zaposleni da cenzurišu sadržaj, lažiraju objave na društvenim mrežama i manipulišu raspravom na internetu. Prva osoba koja je u Kini osnovala sajt o ljudskim pravima, aktivista Huang Ći, poslat je u zatvor 2016. godine, a o njemu se ništa ne zna od tajnog suđenja održanog u januaru", naveo je Hant.
Dodao je da na današnjoj konferenciji učestvuju delegacije iz više od 100 država, uključujući 60 ministara i više od 1.500 novinara, naučnika i aktivista.
"Nikada ranije se toliko država nije okupilo radi ovog cilja", naveo je Hant.
Bogdanović: Crna Gora posvećena jačanju slobode medija
Crna Gora je posvećena jačanju slobode medija i izražavanja koje su temelji demokratskog društva, a na čijim vrijednostima Crna Gora vidi svoju evropsku budućnost, saopštio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
On je, na globalnoj konferenciji o slobodi medija u Londonu, kazao da je Evropska komisija nivo zakonodavstva audiovizuelne medijske oblasti sa implementacijom evropskog pravnog nasljeđa prepoznala kao „dobar nivo pravne usklađenosti“.
“Bogdanović je istakao da je Crna Gora u kontinuitetu posvećena jačanju slobode medija i izražavanja, što je fundamentalno ljudsko pravo i temelj demokratskog društva, na čijim vrijednostima Crna Gora vidi svoju evropsku budućnost”, kazali su iz Ministarstva kulture.
Bogdanović je dodao da je, upravo na predlog EK, Crna Gora bila prva država regiona u kojoj je, uz podršku eksperata Evropske unije i Savjeta Evrope, sproveden projekat “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medijima u Jugoistočnoj Evropi“.
“Shodno informaciji koju je tim povodom usvojila Vlada stepen ispunjenosti preporuka predmetne analize je na izuzetno visokom nivou, čije su glavne smjernice razvoj medijske politike koja promoviše i unapređuje slobodu izražavanja kao ključni cilj”, naveo je on.
Bogdanović je kazao i da je zahvaljujući potpunoj dekriminalizaciji klevete i uvrede, Crna Gora postigla standarde medijske slobode.
Time je, kako je dodao, svrstana među rijetke države regiona i šire, koje su preduzele taj korak, što najbolje govori o aktivnostima na unapređenju sveukupnog ambijenta medijskih sloboda.
Bogdanović je istakao da je Vlada od otvaranja pregovora sa EU na nediskriminatornoj osnovi otkupila dugove komercijalnih emitera od sedam miliona eura.
To je. kako je naveo, još jedan primjer podrške razvoju i zaštiti medijskog pluralizma.
“Stvarajući neophodne uslove za slobodu medija i održivost samoregulacije, Vlada je u istom periodupružala trogodišnji transparentan i nezavisan model finansiranja samoregulatornih tijela, što će novim zakonskim rješenjima biti prepoznata kao obavezna podrška internim i eksternim samoregulatornim tijelima”, istakao je Bogdanović.
On je rekao da će Crna Gora ostati u potpunosti posvećena redovnom ažuriranju Platforme Savjeta Evrope za zaštitu novinarstva i bezbjednost novinara, u vezi sa samim pritužbama koje su dio te platforme.
“Na marginama konferencije, Bogdanović se sastao sa visokim predstavnikom OEBS za slobodu medija Harlemom Dezirom, sa kojim je razmijenio informacije o dinamici i aktuelnim aktivnostima na medijskoj reformi u Crnoj Gori”, dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
