Čelnici baltičkih zemalja zatražiće na susretu sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u utorak da im pošalje više vojnika i da ojača protivvazdušnu obranu NATO istočnog krila, rekli su funkcioneri njihovih zemalja.
Litvanska predsjednica Dalia Gribauskaite, njen estonski kolega Kersti Kaljulaid i letonski Raimonds Vejonis biće primljeni u Bijeloj kući u trenutku kada se čini da Vašington zaoštrava svoju retoriku prema Moskvi.
Oštriji rječnik kojim se Tramp nedavno počeo koristiti u obraćanju Kremlju, smanjio je zabrinutost koju su u tom dijelu svijeta potaknule prve pomirljive izjave američkog predsjednika o Rusiji nakon njegovog dolaska na vlast.
Visoki litavski funkcioner koji je htio ostati anoniman rekao je da baltičke zemlje traže od Sjedinjenih Država da im češće šalje protivvazdušne raketne sisteme Patriot za vojne vježbe. Uz to žele biti obuhvaćene NATO-vim protivraketnim štitom u Evropi.
"Nadam se da SAD i saveznici shavataju da se vazdušni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi", rekla je Gribauskaite za javni radio LRT, dan uoči posjete.
"Važno je da se (američka postrojenja) neprestano smjenjuju u svim baltičkim zemljama", dodala je.
Lani je NATO rasporedio četiri međunarodne bojne u Poljskoj i u trima baltičkim zemljama kao upozorenje na eventualno rusko zaposjedanje tuđe teritorije nakon pripojenja Krima 2014. a američka vojska je u Litvanija poslala Patriote u okviru vježbe.
Baltičke zemlje je zabrinula Trampova retorika u predizbornoj kampanji, njegovo preispitivanje korisnosti NATO-a i prvotni nedostatak kritike prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, prenosi Hina.
No mišljenje javnosti se promijenilo kada je Tramp odlučio poslati Ukrajini protivtenkovske rakete kako bi joj pomogao u borbi sa pobunjenicima koje podupire Moskva i povećati finansiranje američkih snaga u Evropi.
"U početku je vladala velika nesigurnost u vezi s njegovim obvezama prema NATO-u, ali se zadnjih mjeseci smanjila", rekao je za AFP analitičar sa univerziteta u Vilniusu Kestutis Girnius.
Na američko-baltičkom susretu na vrhu održaće se i privredni forum na kojemu Litvanija treba potpisati ugovore o povećanju uvoza američkog tečnog prirodnog plina kako bi smanjila svoju zavisnost o ruskoj kompaniji Gazpromu.
U Vašingtonu bi mogli razgovarati i o trgovinskom ratu EU-a i SAD-a jer baltičke zemlje zabrinjava moguća prekoatlantska svađa.
Te tri zemlje, koje imaju šest miliona stanovnika, SSSR je okupirao i anketirao u Drugom svjetskom ratu. Nezavisnost su ponovo stekle 1991. a 2004. su ušle u EU i NATO.
Bonus video:
