Do sada vladajući Konzervativci premijera Borisa Džonsona trebalo bi da su osvojili većinu s prednošću od 86 poslanika na današnjim opštim izborima u Velikoj Britaniji, ukazuju izlazne ankete za BBC, ITV i Skaj njus.
Istraživanje sprovedeno na glasačkim mjestima u Velikoj Britaniji ukazuje da će Torijevci dobiti 368 poslanika - 50 više nego na izborima 2017.
Laburisti na čijem je čelu Džeremi Korbin bi trebalo da dobiju 191 poslanika, Liberalne demokrate 13, Stranka za Bregzit nijednog i Škotska nacionalna partija (SNP) 55.
Zelena stranka će i dalje imati samo jednog poslanika, a velška socijaldemokratska stranka "Plaid Kamri" će izgubiti jedno mjesto od ukupno tri, ukazuje istraživanje.
Prvi opšti rezultati izbora počeće da teku od ponoći po brirtanskom vremenu (01:00 po srednjeevropskom), a konačni rezultati se očekuju u petak.
Ukoliko se potvrde rezultati izlaznih anketa, to će biti najveća pobjeda za Torijevce na parlamentarnim izborima od uspjeha Margaret Tačer 1979. godine.
Ukoliko se time pokaže kao istorijska, ta pobjeda će Džonsonu dati odriješene ruke da sprovede izlazak Velike Britanije iz EU krajem januara, na zadovoljstvo 52 odsto Britanaca koji su za to glasali na referendumu 2016. godine.
U izlaznoj anketi od glasača se traži da popune lažni glasački listić kada izađu s biračkog mjesta, što bi trebalo da pokaže kako su upravo glasali.
Izlaznu anketu agencija "Ipsos Mori" je u četvrtak sprovela među 22.790 birača na 144 glasačka mjesta.
Izlazne ankete su se posljednjih godina pokazale kao vrlo tačne.
U 2017. godini tačno je prognozirano da nema pobjednika, a 2015. godine da će konzervativci biti najjača stranka, podsjeća BBC.
Izbori u četvrtak su bili treći u Velikoj Britaniji za manje od pet godina - i prvi u decembru za gotovo 100 godina - a pred izbore je dominirala tema odlaska iz Evropske unije koja je aktuelna od referenduma o tome iz 2016. godine.
Lider Konzervativne stranke i premijer Boris Džonson fokusirao se na samo jednu predizbornu poruku: "Obaviti Bregzit!", obećavši da će Velika Britanija napustiti EU do 31. januara 2020. godine ako on na izborima osvoji poslaničku većinu.
Njegov glavni suparnik za "Dauning strit broj 10", vođa Laburista Džeremi Korbin, obećao je biračima još jedan referendum: da izaberu između odluke o ponovnom pregovaranju o odlasku iz EU ili ostanka u Uniji.
No, Laburisti su predizbornu kampanju prvenstveno zasnivali na obećanju da će okončati višegodišnju budžetsku štednju povecćanjem potrošnje na javne usluge i Nacionalnu zdravstvenu službu.
Liberalne demokrate obećale su da će otkazati Bregzit ako njihova šefica Džo Svinson postane predsjednica Vlade, ali ankete javnog mnjenja su ukazivale da su ih glasači napuštali još tokom kampanje.
Liberalne demokrate su imale dogovor sa Zelenom strankom i velškom partijom "Plaid Kemri" da im ne konkurišu u nekim izbornim jedinicama da bi se maksimalno iskoristili glasovi pristalica tih dvaju stranaka već opredijeljenih za ostanak Velike Britanije u EU.
Škotska nacionalna stranka je ocijenila da bi joj osvajanje velikog broja glasova praktično dalo "mandat" za drugi referendum o nezavisnosti tog dijela Ujedinjenog Kraljevstva.
Odlučujući trenutak nastupio je još dok je kampanja bila na samom početku, kada je Najdžel Faraž najavio da njegova Stranka za Bregzit neće imati kandidate u izbornim jedinicama koje su konzervativci osvojili na opštim izborima 2017, kako bi se izbjegla podjela glasova birača koji su za odlazak iz EU.
Konzervativci su kampanju započeli dvocifrenim vođstvom nad Laburistima u anketama, ali se ta prednost smanjivala kako se bližio dan glasanja.
Konzervativci su svoju pro-Bregzit poruku usmjerili na laburističke izborne jedinice u Midlendsu i na sjeveru Engleske gdje se na referendumu 2016. godine glasalo za izlazak iz EU.
Boris Džonson se pred izbore našao pod vatrom jer je izbjegao odgovore o tome zašto je odbio da učestvuje u TV-debati lidera stranaka o klimatskim promjenama, i zbog izbjegavanja polusatnog intervjua za BBC, koje su drugi lideri stranaka prihvatili.
Britanci odlučili o sudbini Bregzita
Britanci su danas birali između toga da pripreme put za izlazak iz Evropske unije (Bregzit) pod vođstvom Džonsona ili za još jedan referendum koji bi na kraju mogao poništiti odluku o napuštanju Evropske unije.
Pošto nije uspio da sprovede Bregzi do 31. oktobra, Džonson je raspisao izbore kako bi prekinuo političku blokadu koja je sprečavala izlazak Britanije i poljuljala povjerenje u ekonomiju.
Lice kampanje za napuštanje EU na referendumu 2016, 55-godišnji Džonson je u trci za današnje izbore koristio slogan „Sprovedimo Bregzit“, obećavajući da će prekinuti zastoj i trošiti više na zdravstvo, obrazovanje i policiju.
Njegov glavni oponent, lider Laburističke stranke Džeremi Korbin (70), obećavao je povećanje javne potrošnje, nacionalizaciju ključnih usluga, oporezivanje bogatih, i još jedan referendum o Bregzitu.
„Možemo imati vladu konzervativne većine, koja će sprovesti Bregzit i osloboditi potencijal Britanije,“ kazao je Džonson uoči glasanja.
Korbin je govorio da su konzervativci stranka „milijardera“ dok laburisti predstavljaju mnoge.
„Možete glasati za očaj i za nepoštenje ove vlade, ili ćete glasati laburiste i dobiti vladu koja može donijeti nadu za budućnost,“ poručio je Korbin.
Britanci, koji posljednjih tri godine trpe žestoke svađe političara zbog haotičnog raskida sa Evropskom unijom, danas su po kiši izašli na izbore kako bi pronašli izlaz iz breksit krize u duboko podijeljenoj zemlji.
Birači su nakon petonedjeljne kampanje koju su obilježili blaćenje protivkandidata i širenje dezinformacija glasali u školama, pabovima i opštinskim centrima.
Izbori se u Britaniji tradicionalno održavaju svakih četiri ili pet godina. Međutim, u oktobru, poslanici su glasali za održavanje drugih izbora za dvije godine. Ovo su prvi izbori od 1974. koji su održani tokom zime i prvi u decembru od 1923. godine.
Na izborima su ukrstila koplja dvojica od najnekonvencionalnijih britanskih političara posljednjih godina.
Džonson i Korbin nude dijametralno suprotne vizije za petu po veličini svjetsku ekonomiju.
Bregzit je bio u fokusu Džonsonove pažljivo osmišljene kampanje, ali se ustezao od bilo čega radikalnijeg.
Korbin je isticao radikalnu transformaciju zemlje koja se odavno vezala za liberalizam slobodnog tržišta.
Džonson, bivši gradonačelnik Londona, rođen u Njujorku, na čelo vlade je došao u julu.
Njegova prethodnica Tereza Mej je podnijela ostavku pošto nije uspjela da dobije podršku parlamenta za sporazum o breksitu sa EU a potom je njena partija na prijevremenim izborima izgubila većinu.
Džonson je prkosio kritičarima postizanjem novog sporazuma sa EU, ali se nije snašao u lavirintu podijeljenog britanskog parlamenta i doživio je poraz od oponenata, koje je optužio da ne poštuju volju naroda.
Ujedinjeno Kraljevstvo je 2016. glasalo 52 naprema 48 odsto za izlazak iz EU. Međutim, parlament je paralisan zato što poslanici ne mogu da se dogovore oko toga kako, kada i da li bi država uopšte trebalo da napusti EU.
Birači bili na mukama
Mnogi birači su danas bili suočeni sa neprijatnim izborom. Popularnost Borisa Džonsona i Džeremija Korbina je u padu, a građani su ukazivali na negativne karakterne osobine i jednog i drugog.
Džonsona su kritikovali zbog prekršenih obećanja, laži i uvredljivih saopštenja, počev od onog kada je za djecu samohranih majki kazao da su „neznalice, agresivna i nezakonita” do poređenja muslimanki koje nose burke sa „poštanskim sandučem”.
Korbina su optuživali da je dozvolio da se antisemitizam proširi unutar Laburističke partije. Protivnici ga opisuju kao vremešnog marksistu koji je u prošlosti bio povezan sa Hamasom i IRA-om.
Međutim, mnogi birači su glasali za laburiste zbog njihovog stava o socijalnim pitanjima.
Laburisti su pokušali da kampanju zasnuju na obećanjima da će pomoći Nacionalnoj zdravstvenoj službi, veoma poštovanoj instituciji koja se, nakon devet godina štednje pod konzervativnim vladama, muči kako bi zadovoljila potrebe građana.
Jedan od trenutaka koji je obilježio kampanju je fotografija bolesnog četvorogodišnjeg djeteta koje spava na podu bolnice jer nema slobodnih kreveta. Džonson u početku nije htio ni da pogleda tu fotografiju kada mu je pokazana i ostavio je utisak da ne saosjeća sa dječakom.
Fotografija, koja je prvo objavio „Jorkšir ivning post” preplavila je društvene mreže posljednjih dana kampanje.
Bonus video:
