Francuski predsjednik Emanuel Makron ne odustaje od promjene komplikovanog penzionog sistema kojeg naziva zastarelim i nepravednim, pa će se predlog reformi naći pred skupštinom sledećeg meseca, dok sindikati radnika širom zemlje ustrajavaju u otporu organizujući najduži protest radnika u Francuskoj od 1968. godine, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Iako je napravio ustupke nekim sindikatima, Makron ne odustaje od reforme koja je zvanično predstavljena Savjetu ministara u Jelisejskoj palati, navodi Rojters.
Lideri sindikata priznaju da je trenutak za djelovanje "sad ili nikada" prije nego što nacrt zakona bude upućen u parlament gdje Makronova stranka ima većinu.
Francuski sindikati zapretili su nastavkom protesta ali i industrijskih akcija u narednim mjesecima, tražeći način da prisile Makrona da odustane od najveće penzione reforme u zemlji posle Drugog svjetskog rata, ukazuje Frans 24.
Posle kratkog predaha, francuski sindikati su 24. januara organizovali nastavak demonstracija kako bi pokazali svoju "odlučnost" da zaustave Makronov plan.
U Narodnoj skupštini će biti uspostavljena komisija za ispitivanje reformi i saslušanje sindikata i poslodavaca, piše londonski Indipendent, ukazujući da će rasprave o nacrtu početi 17. februara dok se vlada nada da će zakon biti usvojen do početka marta.
Industrijske akcije, čiji nastavak sindikati najavljuju, prošle sedmice uključivale su trodnevnu protestnu šetnju lučkih radnika u luci Rouen, kao i zatvaranje najveće francuske hidroelektrane u blizini Grenobla.
Premijer Filip optužio je radnike koji su ugrozili kritičnu infrastrukturu za "nepoštovanje demokratije i zakona", dok je šef sindikata CGT-a Filip Martines rekao da vlada "odbija da prizna nezadovoljstvo".
Umjerenija konfederacija sindikata CFE-CGC istakla je da će se zbog članova koje je teško mobilisati i koji imaju svoje odgovornosti "odmoriti posle akcije od prošlog petka" kada su obustavljene velike transportne mreže i druge javne usluge.
Sindikat CGT nabrojao je više od 350 protesta koji su održani u celoj zemlji u petak, na 51. dan štrajka što je, ukazuje Indipendent, najduži protest radnika u Francuskoj od 1968. godine.
Uprkos poremećajima, podrška javnosti za štrajkove i dalje je snažna, dodaje list. Prošlonedeljna anketa BFM TV je pokazala da 61 odsto Francuza smatra da bi Makron trebalo da uvaži proteste i povuče predlog.
Makronova reforma ima za cilj da pojednostavi sve skuplji sistem koji nekim ljudima omogućava odlazak u penziju već u 50-im godinama života, ali sindikati predložene reforme vide kao napad na teško osvojena radnička prava i način života u Francuskoj, ukazuje Asošiejtid pres.
Novi penzioni plan će usmjeriti 42 sistema u jedinstveni penzioni sistem koji se odnosi na sve radnike i u javnom i u privatnom sektoru. Plan će ukinuti posebne odredbe za određene radnike, uvešće prikupljanje penzionih bodova kao i minimalnu penziju.
Predlog zakona koji je vlada predstavila u petak ostavlja mnoga pitanja bez odgovora, ističe AP dodajući da su ministri u vladi izbjegli pitanja o centralnom problemu: hoće li se prag za penzionisanje povećavati i za koliko. Trenutno, francuski radnici mogu ostvariti punu penziju sa 62 godine.
Vlada je, ističe AP, početkom meseca odustala od planiranog povećanja starosnog praga za ostvarivanje pune penzije na 64 godine, barem zasad. Umesto toga, Filip je pristao na pregovarde sa sindikatima kako bi novi penzioni sistem bio finansijski održiv - a to će verovatno zahtevati konačno povećanje starosne granice za penzionisanje.
Makron tvrdi da je stari sistem bio nepravedan, zastareo i preskup za zemlju s rastućim životnim vekom. U poslednje tri decenije vlade su nastojale da promijene penzioni sistem, ali svaka je reforma izazvala velike demonstracije, ukazuje agencija.
Bonus video:
