Mađarski parlament ove nedjelje razmatra predlog zakona o vanrednom stanju koji bi premijeru Viktoru Orbanu dao mogućnost da vlada dekretom bez jasnog vremenskog okvira što je prema kritičarima opasno naročito za slobodu štampe ali i demokratski sistem koji je u Mađarskoj u protekloj deceniji znatno narušen, prenosi Radio slobodna Evropa ocjene svjetskih medija.
Mađarska vlada tražila je od poslanika da pooštre vanredno stanje usljed širenja koronavirusa i uvedu zatvorske kazne za one za koje se smatra da šire lažne informacije, piše Blumberg.
Premijer Orban mogao bi objaviti mjere za obuzdavanje pandemije putem dekreta sve dok vlada smatra da je to potrebno, navodi se u predlogu zakona objavljenom u petak.
Potez ka suzbijanju protoka nekih informacija kritikovali su nezavisni mediji i opozicione grupe koje ocjenjuju da kabinet premijera uskraćuje detalje i pokazuje nedosljednost u upravljanju krizama, ističe Blumberg i dodaje da je Mađarska već pod istragama Evropske unije zbog kršenja određenih evropskih normi.
Zbog pokušaja Mađarske da produžiti vanrednu situaciju na neodređeno vrijeme, neki strahuju od neopravdanog zauzimanja vlasti i erozije slobode štampe, napisao je Asošiejtid pres, ističući da pored predviđene zatvorske kazne do pet godina za širenje lažnih informacija o epidemiji, predlog zakona predviđa i kaznu zatvora do osam godina za one koji se miješaju u napore za suzbijanje širenja koronavirusa.
Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović izrazila je zabrinutost zbog nedostatka "jasnog krajnjeg roka" i drugih zaštitnih mjera u predloženom zakonu, naglasivši da i u kriznim situacijama "treba poštovati Ustav, osigurati parlamentarni i sudski nadzor i pravo na informisanje".
Zbog širenja koronavirusa mađarska vlada je 11. marta proglasila vanredno stanje na 15 dana i sada želi da ga produži, piše Rojters i dodaje da su opozicione stranke u subotu zatražile obuhvatnu raspravu o predlogu zakona.
Ministarka pravde Judit Varga u petak je predala nacrt zakona parlamentu koji će vanredne situaciju produžiti na neodređeno vrijeme uz objašnjenje da je cilj predloga da omogući vladi da "kreira i održi svoje posebne odredbe na snazi" čak i ako parlament ne zasijeda zbog koronavirusa tokom 2020.
U Mađarskoj je do ponedjeljka potvrđeno 167 slučajeva, dok je sedam osoba umrlo.
Dio razloga za niže brojke mogao bi biti mnogo niži nivo testiranja, ističe Rojters navodeći da je Mađarska s oko 10 miliona stanovnika dosad testirala samo oko 4.000 ljudi.
Iako mađarska vlada kaže da je novi zakon neophodan odgovor na koronavirus, kritičari ocjenjuju da je opasan i podložan zloupotrebi plašeći se da bi to Orbanu dalo mogućnost da vlada dekretom bez jasnog krajnjeg roka, ukazuje Gardijan.
Vladi je potrebno četiri petine glasova da donese zakon ove nedjelje, ali ako ne dobije podršku opozicionih stranaka, može proći sedam dana kasnije s dvotrećinskom većinom, koju Orbanova stranka Fides ima u parlamentu.
Dio alarma je nastao zbog Orbanove politike u protekloj deceniji, dodaje Gardijan naglasivši da su kritičari i čuvari demokratije optužili njegovu vladu da umanjuje demokratske norme i narušava vladavinu zakona.
Vlade širom svijeta sprovode razne mjere za zaustavljanje širenja bolesti uvodeći ograničenja, ali se čini da neki lideri koriste pandemiju za svoje političke ciljeve, piše Vašington post ukazujući na primjere u Izraelu, Boliviji, arapskim monarhijama, Rusiji, SAD i Mađarskoj.
Povodom novog predloga mađarske vlade, kritičari upozoravaju da je to tek zadnja subverzija Orbanovog višedecenijskog preuzimanja demokratskog sistema u zemlji, navodi američki list.
Iako su brige za javno zdravlje i dalje najvažnije, analitičari sve više upozoravaju na rizik od erozije vladavine zakona, ukazuje Vašington post napominjući da je u pismu objavljenom prošle sedmice grupa stručnjaka UN za ljudska prava objavila podsjetnik vladama da "hitni odgovori na korona virus moraju biti proporcionalni, potrebni i nediskriminatorni".
"Proglašenja vanrednog stanja usljed epidemije (koronavirusa) ne bi trebalo da se koriste kao osnova za ciljanje pojedinih grupa, manjina ili pojedinaca", navodi se u njihovoj izjavi.
"Ne bi trebalo da funkcionišu kao pokriće za represivne akcije pod krinkom zaštite zdravlja niti bi trebalo da se koriste za utišavanje rada zaštitnika ljudskih prava".
Bonus video:
