Uskrs nudi poruku nade u "najmračnijem času" za ljude, rekao je sinoć papa Franjo na misi u bazilici svetog Petra, na kojoj nikoga nije bilo zbog pandemije koronavirusa.
Papa je strahove današnjeg vremena uporedio sa strahom Isusovih sljedbenika dan nakon njegovog raspeća.
"Oni su, kao i mi, vidjeli dramu patnje, neočekivane tragedije koja se desila iznenada. Vidjeli su smrt i ona im je pritisla srca. Bol je bio pomiješan sa strahom. I tada je postojao strah od budućnosti i svega što će morati ponovo da se izgradi. Za njih, kao i za nas, to je bio najmračniji trenutak", naveo je poglavar Katoličke crkve.
Uskršnja misa u bazilici je među najsimboličnijim ceremonijama u Vatikanu.
Vjernici ulaze u mrak, izuzev svjetlosti svijeća. Sam papa drži visoku uskršnju svijeću. Onda se svjetla u crkvi upale, kao znak radosti.
Ali ove noći, crkva je bila osvijetljena i veoma se vidjelo da je prazna, a koraci pape i njegove malobrojne pratnje jasno su se čuli dok su išli ka oltaru.
Franjo je poručio vjernicima da posiju "sjeme nade malim gestovima brige".
"Večeras dobijamo fundamentalno pravo koje nam nikada ne može biti oduzeto: pravo da se nadamo", rekao je on.
Papa je, ipak, priznao da nije lako biti optimista rekavši da "dok dani prolaze i strah raste, čak i najjača nada može da se raspe".
Franjo je opisao uskršnju poruku kao "poruku nade" i pozvao hrišćane da budu "glasnici života u vremenu smrti".
Korona virus je natjerao crkvu da ove godine odustane od tradicije prema kojoj papa na preduskršnjoj misi krštava odrasle koji primaju katoličku vjeru.
Ranije juče je Torinski pokrov, posmrtna tkanina za koju neki vjeruju da je njome bio prekriven Isus, izložen u kapeli u Torinu i prikazan na snimku uživo ne bi li podstakao nadu u ljudima u vrijeme pandemije.
Papa je pozdravio inicijativu torinskog nadbiskupa, rekavši da je prikazivanje pokrova u skladu sa željama vjernika.
Ta tkanina, koja se čuva iza blindiranog stakla u torinskoj kapeli, iznosi se pred javnost samo u posebnim situacijama.
U 16. vijeku je milanski nadbiskup, kasnije kanonizovani Karlo Boromeo, želio je da se moli pred pokrovom dok je u Milanu harala kuga.
Kako se navodi u vatikanskim dokumentima, vojvoda od Savoje je 1578. godine odlučio da prenese posmrtni Hristov pokrov iz francuskog Šamberija u Torino.
Nadbiskup Karlo je pješke otišao u Torino, moleći se i posteći na putu.
Skeptici tvrde da je tkanina na kojoj se ocrtava figura razapetog čovjeka srednjovjekovni falsifikat.
Vjernici pokrov smatraju jednim od najznačajnijih dokaza o Isusovom raspeću.
Torinski pokrov pripada Vatikanu, koji je dozvolio naučno testiranje.
Galerija
Bonus video:
