Vlasnici apartmana i hotela širom Mediterana prolaze kroz dramu: hoće li turisti ipak doći? Treba li početi s pripremama - jer su i higijenski propisi često skupi? Ali šta je alternativa i kako inače zaraditi novac?
Jorgos Katikas uživa u sunčanim proljećnim danima i ledenoj kafi u svom vrtu. Zajedno sa roditeljima vodi mali hotel u rodnom gradu Retimno, na ostrvu Krit: uredne sobe, plaža u blizini, bez pretjeranog luksuza. Posao se inače zahuktava već početkom maja, kada stižu prve rezervacije za leto. Ali u doba korone je sve drugačije: "Još uvek razmišljam da li se ovog ljeta uopšte isplati otvoriti hotel za goste. Kako sada stvari stoje, mislim da ne", kaže Katikas za DW.
Zbog ograničenja putovanja gosti iz inostranstva možda uopšte neće moći da dođu. Istovremeno, tu su strogi higijenski propisi, a pritom niko ne govori koje mjere su zaista neophodne. Ali svašta se priča – recimo da prostor u kome se doručkuje mora da ostane zatvoren i da iz higijenskih razloga doručak gostima treba da se dostavi u sobe. "Ali to znači da bi samo zbog doručka morao da zaposlim nove radnike, a to sebi ne mogu da priuštim", žali se Katikas.
On će vjerovatno pronaći neko razumno rješenje – ipak je studirao ekonomiju u Atini. Nakon studija je dugo vremena radio kao novinar za razne televizijske stanice i štampane medije. Na vrhuncu dužničke krize, koja je svom silinom pogodila i medije, Katikas se vratio na Krit.
To je bila dobra odluka: "Krizna 2012. godina za turizam je bila prava katastrofa, ali je situacija sve bolja i svakog ljeta je sve više gostiju”, kaže 45-godišnji Katikas. Naročito sjeverni dio Krita je omiljen za turiste iz Skandinavije, koji tu dolaze svakog ljeta, već deset, petnaest godina, kao da tu imaju vikendice. Ali ove godine, zbog korona pandemije, svi hotelijeri bi mogli da ispaštaju.
Strah od rata cijenama zbog korone
Ekonomski gledano hotelijerstvo gotovo da više nema smisla, žali se Aleksandros Angelopulos, direktor renomiranog hotelskog lanca Aldemar i generalni sekretar Udruženja hotelijera u Iraklionu, glavnom gradu Krita. Angelopulos za DW kaže da su najteže pogođeni luksuzni hoteli jer su mnogi ostali bez novca: "Mnogi hoteli se preko zime intenzivno renoviraju.
Radovi su već 90 odsto gotovi i sada treba da se plate, ali očekivani prihodi za ovo ljeto izostaju.” Na to dolaze i mogući dodatni troškovi zbog higijenskih mjera u doba korone, što za jedan hotel sa pet zvjezdica znači trošak od dva do tri odsto godišnjeg budžeta.
A onda je tu i drugi, još veći problem: "Ako svi hoteli u Iraklionu otvore i ponude 4.000 krevata, a dođe samo 1.000 gostiju, onda bi moglo da dođe do rata sa cijenama koji bi nas sve ekonomski uništio." Strane turističke agencije će onda pokušati da spuste cijene, a to ne bi smjelo da se desi. Radi se o usaglašavanju ponude i potražnje, objašnjava ekonomista. "Jasno mi je da turističke agencije samo rade svoj posao, ali i mi to moramo da radimo”, ističe Angelopulos.
Dok Evropska unija pokušava da se izbori za zajedničku liniju kada je reč o ukidanju trenutnih ograničenja za putovanje, Austrija planira da krene svojim putem. Pojedine zemlje članice EU bi mogle bilaterarlno da se dogovore i da otvore svoje granice i ako sloboda kretanja u Evropi tokom ljeta ostane ograničena", objašnjava austrijska ministarka turizma Elizabet Kestinger. U Grčkoj su podjeljene reakcije kada je riječ o tom predlogu.
Lisandros Cilidis, predsjednik udruženja grčkih turističkih agencija (FEDHATTA) takav predlog kritikuje, jer smatra da on podriva zajedničko evropsko tržište. „U tom slučaju turizam bi bio poput Evrovizije, jer bismo favorizovali samo nama prijateljske zemlje”, rekao je uz dozu ironije Cilidis, gostujući na televiziji.
Sa druge strane Angelopulos je otvoren prema austrijskom predlogu. On smatra da je izgubljeno dragoceno vreme i da još mnogo vremena može da prođe dok sve zemlje EU ne postignu dogovor. Stoga zaključuje: „Bilateralni dogovori su najbrži i najsigurniji način kako bi se barem nešto postiglo. Naravno, preduslov je da s za sve zemlje važe ista pijravila koja se tiču higijene."
Turizam koji život znači
Za Grčku se ne radi samo u sljedećoj ljetnjoj sezoni. Turizam je glavni motor privrede. On čini 24 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u velikoj mjeri je zaslužan što je zemlja uspješno preživjela dužničku krizu i što je 2018. godine završila sa spasilačkim programom partnera uz EU. Na ostrvima poput Krita i Rodosa, turizam je zaslužan za 80 odsto prihoda. Ukoliko ljetnja sezona padne u vodu, 900.000 radnih mjesta biće dovedeno u opasnost, upozorava Angelopulos.
Jorgosu Katikasu je ipak još ostao njegov novinarski posao: još mnogo prije pandemije, otac dvoje djece je uredio svoj kućni biro, odakle redovno prati i za medije u Atini komentariše dešavanja na svjetskim berzama. "Indekse pratim preko interneta, održavam kontakte, bez problema", kaže ekonomista. A na pitanje da li grčka privreda može da preživi još jednu finansijsku krizu, Katikas odgovora: „Biće jako, jako teško…"
Bonus video:
