Pandemija novog koronavirusa u Italiji je pokazala ekonomske nedostatke zbog kojih bi uz povećanja već velikog javnog duga ta država mogla pasti u najveću recesiju od Drugog svjetskog rata, dok lideri Evropske unije i dalje ne mogu da se dogovore oko finansijske pomoći članicama koje su najviše pogođene krizom, prenosi Radio Slobodna Evropa pisanje svjetskih medija koji ocjenjuju da je zbog toga pod znakom pitanja ne samo stabilnost Italije, već i Evrope.
U Italiji je broj umrlih od novog koronavirusa premašio 30.000.
Turizam je propao, mnogim restoranima i trgovinama nedostaje novca da se ponovo otvore i zemlja ulazi u najveću recesiju u modernom dobu. Sve vrijeme mnogi se Italijani osjećaju ogorčeno i otuđeno zbog kasnog odgovora EU na pandemiju ali i neizvijesnosti izazvane prevrtljivom italijanskom politikom koja je nerijetko koketirala s populizmom, piše Vašington post.
Predviđa se da će se italijanski dug povećati na 158,9 odsto BDP-a, što je jedna od najviših stopa na svetu. Evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni rekao je prošle nedjelje da se predviđa da će oporavak Italije "trajati duže nego u ostalim zemljama članicama". Takođe, dodaje list, Italija je ranjiva ne samo zbog obima epidemije i dužine mjera zatvaranja, već zbog prirode svoje privrede jer zavisi od turizma, koji čini oko 13 odsto njenog BDP-a.
Rizik od produbljenja nejednakosti
Rizik za Evropu je da će se produbiti nejednakost unutar eurozone, dovodeći do dugotrajnog zatezanja napetosti između sjevernih i južnih zemalja, uključujući Italiju. Već su se sjever i jug borili oko koordinisanog odgovora na pandemiju koronavirusa.
Francuska i Njemačka su u početku oklijevale da dijele medicinsku opremu, ostavljajući Italiju da se obrati Kini za pomoć. Zatim su prošlog mjeseca Njemačka i Holandija efektivno oborile predlog Italije o "korona obveznicama", kojim bi se zemlje EU udružile u raspodjeli duga kako bi finansirale oporavak kontinenta.
Kao rezultat toga, nepovjerenje Italije u evropske institucije udvostručilo se u odnosu na prošlu godinu, na otprilike 50 odsto, dok je procenat Italijana koji favorizuju izlazak iz eurozone skočio sa 23 na 35 odsto.
Iako su na početku pandemije proevropski političari u Rimu kritikovali nedostatak evropske podrške Italiji, sada kažu da se Evropa trudi da to nadoknadi kompromisnim planom oporavka. Ali većinu ključnih detalja tek treba razraditi, uključujući veličinu fonda i to hoće li se novac davati kao poklon ili zajam članicama. Razlika za Italiju je značajna: zajmovi, pristup koji favorizuju zemlje sjeverne Evrope, povećali bi italijanski dug. Grantovi ne bi, zaključuje Vašington post.
Novi paket mjera u vrjednosti od 55 milijardi eura
Italijanska vlada spremna je da uvede nove mjere podrške kompanijama, uključujući porezne olakšice i hibridne obveznice, dok priželjkuje pristup Evropskom fondu za oporavak u drugoj polovini godine, ističe Rojters, napominjući da Italija takođe očekuje da će se njena privreda ove godine smanjiti za osam odsto dovodeći državu u najveću recesiju od Drugog svjetskog rata.
Očekuje se da će nove mjere biti uključene u novi paket potrošnje "Ponovo pokrenuti Italiju", koji će biti predstavljen u narednim danima, dodaje Rojters. To će gurnuti budžetski deficit zemlje ove godine na 10,4 odsto BDP-a, najviše od početka 90-ih.
Plan u vrijednosti od 55 milijardi eura pomoći će firmama grantovima i poreznim olakšicama, ali će takođe ponuditi isplate porodicama za plaćanje vrtića i odmora za djecu i sredstva za naknade za nezaposlene, navodi se u nacrtu uredbe u koju je Rojters imao uvid.
Ministri finansija zemalja EU saglasili su se da će omogućiti finansijskom fondu da produži kreditne linije svakoj od zemalja Unije pod koncesijskim uslovima otvorivši tako put zemljama kao što je Italija da privuku jeftinu likvidnost, navodi Blumberg, ističući da su kreditne linije za sada jedini solidan alat zajedničkog finansiranja koji može postati odmah dostupan.
Dogovor postignut na video konferenciji u petak predstavlja ključni dio reakcije Unije na krizu koju je izazvala pandemija koronavirusa. Prema instrumentu podrške u hitnim slučajevima, vlade eurozone imaće pristup jeftinim sredstvima u vrijednosti do dva odsto svoje proizvodnje u 2019, bez teških zatezanja kaiša kao sa zajmovima u vrijeme krize državnog duga.
Za Italiju, to znači da bi mogla dobiti 36 milijardi eura ultrajeftinih zajmova, naglašava Blumberg.
Komisija takođe radi na predlogu fonda za oporavak koji zajednički finansiraju članice Unije. Plan čiji će cilj biti mobilizacija nekih dve hiljade milijardi eura investicija i finansija, prema nacrtu koji je Blumberg vidio prošlog mjeseca, još je sporniji, s tim da se države članice prepiru oko njegove veličine kao i oko toga hoće li se najteže pogođene zemlje finansirati u obliku zajmova ili grantova.
Blok južnih država članica predvođen Francuskom traži da se instrument oporavka finansira izdavanjem zajedničkog duga a novac predaje državama članicama kojima je to najpotrebnije u obliku grantova. Njemačka, Holandija, Austrija i druge sjeverne članice već su odbacile izglede za izdavanje zajedničkog duga, stavljajući Komisiju u nezavidan položaj da mora smisliti predlog fonda za oporavak koji će premostiti suprotne stavove.
Očekivalo se da će izvršno tijelo EU svoj predlog objaviti 6. maja, ali bi zbog neslaganja zemalja članica oko količine i oblika finansiranja, predlog mogao biti predstavljen tek u trećoj nedelji maja, naveo je Blumberg.
Evropska unija je politički dugogodišnji eksperiment koji je preživio sve vrste egzistencijalnih prijetnji u ovom vijeku: od migrantske krize, preko finansijske krize 2008. do Bregzita.
Pandemija, međutim, može predstavljati najveći rizik za politički projekat evropskog jedinstva, jer zemlje ne mogu da se usaglase kako finansirati napore za ekonomski oporavak na kontinentu, ocenjuje za CNN novinarka Gejl Cemah Lemon.
Bonus video:
