Treći krug pregovora između Evropske unije i Velike Britanije o budućim odnosima, koji je završio u petak, nije donio gotovo nikakav pomak, a obje strane se međusobno optužuju za izostanak napretka.
"Osim nekih sitnih pomaka nije postignut napredak o najtežim pitanjima", izjavio je glavni evropski pregovorač Mišel Barnije novinarima nakon završetka trećeg kruga pregovora koji su obavljeni putem video-veze.
"Žao mi je što smo ostvarili veoma mali napredak prema sporazum o najvažnijim otvorenim pitanjima", rekao je britanski pregovarač Dejvid Frost.
Najveća prepreka u pregovorima su jednaki uslovi na tržištu na čemu insistira EU. Brisel želi da izbjegne da britanska preduzeća dobiju pristup evropskom tržištu, a da pritom mogu snižavati standarde i biti konkurentnija od drugih.
EU traži da se London obaveže da će poštovati evropske norme u području socijalnih prava, rada, životne sredine, fiskalnih pravila i druge norme. London to odbacuje tvrdeći da ne želi da im iko spolja kreira zakone i propise, prenosi agencija Hina.
"Oni nastoje da zadrže iste koristi kao zemlja članica na našem jedinstvenom tržištu, ali ne žele ista prava i obveze", izjavio je Barnije.
"Glavna prepreka je insistiranje EU-a na tzv. "jednakim uslovima", što bi ovu zemlju vezalo uz zakonodavstvo i standarde EU-a i što bi određivalo domaći pravni režima na dosad nezabilježen način u sporazumima o slobodnoj trgovini. Čim EU prizna da nećemo zaključiti sporazum na tom osnovu, moći ćemo da ostvarimo napredak", rekao je Frost.
Velika Britanija napustila je EU 31. januara, a prema ugovoru o razdruživanju, prelazno razdoblje traje do kraja ove godine. Za vrijeme prelaznog perioda Velika Britanija poštuje sva pravila EU kao da je članica, jedino što ne može učestvovati u donošenju odluka.
Budući da je za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini kojim bi se definisali budući odnosi ostalo jako malo vremena i pitanje je hoće li išta uspjeti da se dogovori, nameće se pitanje hoće li London tražiti produžetak prelaznog perioda, što je moguće prema odredbama sporazuma o razdruživanju.
Međutim, vlada premijera Borisa Džonsona od samog početka insistira da neće tražiti produženje i da će od 1. januara 2021. godine Velika Britanija biti potpuno nezavisna sa ili bez ugovor sa EU. Zahtjev za produženje, ako se London na to odluči, treba da se uputi najkasnije u junu.
Više analitačara upozorava da je namjera Džonsonove vlade da svu krivicu za ekonomske poteškoće koje će neminovno uslijediti ako ne dođe do sporazuma pripiše posljedicama pandemije koronavirusa, prenosi Hins.
EU i Velika Britanija imaju različit pristup pregovorima. London želi da zaključi više posebnih sektorskih sporazuma, dok Unija želi jedan sveobuhvatni sporazum, jer je tako lakše uspostaviti mehanizme koji nadziru sprovođenje sporazuma.
Sljedeći, ključni krug pregovora najavljen je za 1. jun.
Bonus video:
