Sićušna država - manje od dva kvadratna kilometra, sa osunčanim, mirnim ulicama, bez psećeg izmeta i bez obaveze plaćanja poreza na dohodak. Auto trke i jahting su nacionalna razonoda a za prevoz se koristi helikopter umjesto taksija, a svaki treći stanovnik je milioner.
Monako je postao takav magnet za bogataše da još mnogi žele da se presele na njegove sunčane obale tako da je lokalna vlast napravila radikalni korak i dozvolila gradnju vještačkih ostrva kako bi ih sve smjestila.
Ova kneževina, smještena na živopisnim vrhovima stijena Francuske rivijere, ima najveći broj milionera po glavi stanovnika. Sa najvećom gustinom stanovništva i reputacijom igrališta za svjetske bogataše, potražnja nekretnina je porasla. Međutim, kupce ne privlači samo panorama od koje zastaje dah nego i to što je Monako poreski raj.
Oliver Vilijams, šef konsultantske firme WealthInsights, analizira statistiku koja opisuje kretanje bogatstva globalno, i kaže da nije tajna da se ljudi sele u Monako iz finansijskih razloga.
„Ne plaća se porez na dohodak niti korporativni porez za kompanije koji većio dio poslovanja obavljaju u Monaku, tako da je porez glavni razlog zbog kojeg ljudi žele da se presele ovdje. Drugi razlog je način života,“ kaže Vilijams.
Više od 30 odsto od otprilike 38.000 stanovnika Monaka su milioneri, prema Vilijamsovom istraživanju. „Sljedeći na spisku su neki švajcarski gradovi poput Ženeve, Ciriha itd“, kazao je.
Predviđa se da će taj broj rasti. Prema analizi agencije za nekretnine Knight Frank, 16.100 milionera ili multimilionera se nada da će dobiti parče ove države u narednih deset godina. Trenutno je to nemoguće jer nema više prostora.
Istraživanje Knight Franka pokazuje da su cijene nekretnina u Monaku sada najviše na svjetskom tržištu, između 53.000 i 10.000 eura za kvadratni metar.
Monako je pretrpan - od njega je u svijetu manji samo Vatikan, i postojeći građevinski prostor je već maksimalno rastegnut ugrađivanjem kuća u brda, izgradnjom nebodera i čak ukopavanjem u zemlju.
Kako bi udovoljio rastućoj potražnji, trenutni vladar princ Albert II je pristao na ambiciozni projekat melioracije zemljišta. Nadgledaće ga vlada Monaka a privatni preduzetnici će ga finansirati i prodaće nekretnine.
Projekat će koštati milijardu i po funti, a kneževini će do 2026. dodati šest hektara građevinskog zemljišta. Uvala Portier će obuhvatati luku za 30 brodova, dizajnirani park i luksuzne rezidencijalne zgrade sa planovima za 120 novih stanova.
Međutim, izgradnja iziskuje ogromne napore: postavljanje kesona, betonskih komora koje se spuštaju u vodu i ukopavaju u tlo, zatim isisavanje mora oko konstrukcije i nasipanja pijeska posebno dopremljenog sa Sicilije kako bi se napravila vještačka kopnena površina koja izbija iz mora.
Ovolika ekspanzija ne dolazi bez štete po životnu sredinu. Iako Bouyages Travaux Publiques, francuska kompanija kojoj je povjeren projekat, planira da preseli ugroženu floru i faunu na sigurno i pomoću 3D štampe napravi vještački koralni greben, rizici i dalje postoje.
Stručnjaci upozoravaju da koliko god se pažljivo izvodilo nasipanje zemljišta, izgradnja vještačkih ostrva će imati direktan uticaj na prirodno okruženje i morski život.
Procjenjuje se da u tim vodama, koje će biti zamijenjene suvim zemljištem, živi stotine vrsta algi i hiljade morskih organizama. Zaštitnici prirode upozoravaju da ne postoji način da se u tako obimnom projektu potpuno zaštiti osjetljivi biodiverzitet tog područja.
Proširenje kopnenog područja nauštrb mora nije novina u Monaku. Od 1861, kneževina je proširila teritoriju za 20 odsto, ali sada se čini da ni duboko more nije dovoljno da zadovolji rastuću potražnju za građevinskim terenom.
Ipak, princ Albert, koji vozi električni auto i koji je kroz svoju fondaciju donirao milijune za projekte zaštite prirode, čvrsto zahtijeva da se širenje teritorije njegove zemlje izvodi pažljivo kako bi posljedice po životnu sredinu bile minimalne.
Izvođači projekta uvale Portier su suočeni sa jedinstvenim izazovom da zadovolje međunarodne standarde održivogi urbanog razvoja, uključujući zahtjevni HQE Aménagement standard.
Priredila: Angelina Šofranac
Bonus video:
