Politička karijera bivšeg malteškog ministra Konrada Micija je doživjela krah pošto su poslanici vladajuće Laburističke stranke odlučili da ga izbace zbog mutnih poslova, uključujući projekat vjetroelektrane u Crnoj Gori.
Mici je prkosio lideru stranke, premijeru Robertu Abeli, i odbijao da podnese ostavku, govoreći da nema razloga da se povuče.
Poslanici su o sudbini nekadašnje zvijezde stranke odlučili za manje od dva sata, i 71 od 73 glasa je bio protiv Micija.
Abela je nakon glasanja rekao da je odluka o Micijevoj smjeni donesena zbog njegovih veza sa Panamskim papirima i kompanijom biznismena Jorgena Feneka, optuženog za ubistvo novinarke Dafne Karuana Galicije.
Malteški list Tajms ov Malta i britanska agencija Rojters prošle nedjelje su objavili kako je Fenek preko svoj firme “17 Black” zaradio milione od projekta vjetroelektrane Možura u Crnoj Gori, koji je malteška državna kompanija Enemalta kupila krajem 2015.
Mici je u to vrijeme bio ministar energetike, a procurjeli mejlovi su pokazali da je preko “17 Black” trebalo da bude uplaćen novac na račune panamskih kompanija u vlasništvu Micija i Kita Šembrija, šefa kabineta bivšeg premijera Džozefa Muskata.
U mjesecima prije ubistva, Karuana Galicija je bila na tragu ofšor kompanije “17 Black” registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nije znala ko je vlasnik, ali je bila sigurna da je osnovana radi koruptivnih isplata liderima njene zemlje, pisala je na svom blogu.
Mici je rekao da će nastaviti da pruža podršku laburistima kao nezavisni poslanik.
On će zadržati mjesto u parlamentu jer je izgubio samo članstvo u stranci. Poslanici na Malti se biraju direktno i stranke ne odlučuju o tome ko će zadržati mjesto.
Mici je demantovao bilo kakvu povezanost sa “17 Black” ili bilo kakvi lični uticaj u vezi sa dodjelom ugovora u Crnoj Gori.
On poriče i da je znao da je Fenek, najbogatiji Maltežanin, bio umiješan u projekat.
“Konrad Mici nikad nije bio u mojoj vladi. Ne osuđujem ga pravno, nego politički”, istakao je Abela.
Premijer je prošle nedjelje rekao da je zgrožen navodima o umiješanosti Fenekove firme u kupovinu vjetroparka između Bara i Ulcinja i zatražio punu istragu. Malteška policija je saopštila da je u saradnji sa Europolom pokrenula istragu povodom sumnjivog posla.
Enemalta pokrenula internu istragu
Kompanija Enemalta je saopštila da nije znala za umiješanost “17 Black” u dogovor iz 2015. o kupovini Možure.
U saopštenju se navodi da detaljna analiza projekta i njegove finansijske održivosti koju je uradio “Shanghai Electric Power”, glavni investitor, te međunarodni spoljni pravni i finansijski savjetnici, nije potvrdila učešće “17 Black”.
Fenekova kompanija je pozajmila 2,9 miliona eura “Cifidexu”, registrovanom na Sejšelima, za kupovinu projekta vjetroelektrane od španske firme “Fersa Renovables”.
Samo nekoliko nedjelja kasnije, “Cifidex” je iste akcije prodao “Enemalti” tri puta skuplje.
Pola godine nakon što je “Enemalta” kupila akcije, “Cifidex” je Fenekovoj firmi vratio kredit, zajedno sa 4,6 miliona, koji su označeni kao “profit”.
Abela je stao u odbranu svog prethodnika Muskata, koji je u svojstvu premijera prisustvovao ostvaranju vjetroelektrane Možura krajem 2019.
“Jedina greška koju je Džozef Muskat napravio, bila je ta što nije smijenio Micija kada je morao, i za to je platio najveću političku cijenu”, rekao je Abela.
“Da sam ja bio premijer 2016, jedna od mojih prvih odluka bila bi da smjena Kita Šembrija i Konrada Micija.”
Uspon i pad zvijezde laburista
Mici je bio zvijezda u usponu tokom izbora na Malti u martu 2013, kada se ljevičarska Laburistička stranka vratila na vlast nakon 15 godina u opoziciji.
Mici je izabran za ministra energetike i nadzirao je nekoliko velikih projekata, uključujući elektranu na gas koja je bila ključni dio izbornog programa laburista. Do 2014, dodijeljen mu je i resor zdravstva.
Zvijezda laburista je izgubila sjaj u aprilu 2016, kada su Panamski papiri otkrili da je osnovao tajnu ofšor kompaniju nedugo pošto je preuzeo funkciju.
Mici je bio jedini ministar iz neke članice Evropske unije koji je razotkriven u procurjelim podacima.
On je poricao optužbe, a premijer Muskat ga je uporno branio uprkos rasprostranjenim pozivima da podnese ostavku. Mici se 2017, nakon još jedne Muskatove pobjede, ponovo našao u vladi, ovoga puta kao ministar turizma.
Premijer je ignorisao pozive za pokretanje istrage o Micijevim radnjama dok je bio ministar energetike.
Ministar se konačno povlači krajem 2019, usljed krize u zemlji, kada je Fenek postao glavni osumnjičeni za ubistvo novinarke i aktivistkinje borbe protiv korupcije, u eksploziji automobila bombe 2017.
I Šembri je dao ostavku usljed izvještaja da je i on ispitan u vezi sa ubistvom. Premijer Muskat je dao ostavku u januaru 2020, ali i dalje sjedi u parlamentu.
Zarobljena država
Laburistička vlada je duže od pet godina odbijala da preuzme odgovornost za reputaciju Malte kao mafijaške države zbog koruptivnih radnji koje se pripisuju visokim političkim i poslovnim ličnostima.
“Nekažnjivost političara koji zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja, na uspijevaju da osiguraju da institucije države rade nezavisno od uplitanja vlade, i stalno kršenje vladavine prava, ostaće istaknute prijetnje političkoj normalnosti i demokratiji ukoliko se ne budu direktno rješavale”, piše “Tajms ov Malta”.
Premijer je nedavno na ostavku primorao i zamjenika lidera laburista Krisa Kardonu.
Bivši ministar ekonomije takođe je u pominjan u istrazi povodom ubistva Karuana Galicije.
Imenovan je i novi policijski komesar, a novi istražitelj je zamijenio policijskog zvaničnika odgovornog za istrage iz oblasti finansijskog kriminala, koji se našao na meti brojnih kritika.
“Tajms ov Malta” ističe da ove promjene nagovještavaju ohrabrujući pomak, ali da je čišćenje tek počelo.
“Pod Muskatovim rukovodstvom, Malta je doživjela ekonomski procvat, ali je takođe patila od zarobljavanja države jer su privatni interesi prevladali nad javnim interesom”.
U uvodničkom komentaru se dodaje da će, sve dok on sjedi u skupštini, reputacija Malte i dalje trpjeti jer će nastaviti da isplivavaju priče koje njega i njegove bliske saradnike povezuju sa zloupotrebom položaja.
Bivši premijer da se potpuno povuče
“Skandali oko privatizacije postrojenja za proizvodnju električne energije, odobravanje privatnicima da preuzmu upravu nad tri glavne javne bolnice, te investicija kompanije Enemata u vjetroelektranu u Crnoj Gori, neke su od ključnih zloupotreba vlasti koje su obilježile Muskatov mandat. To nikako nisu zatvorena poglavlja”, piše malteški dnevni list.
Dodaje se da se ti skandali moraju istražiti, i ne samo od strane novinara, te da oni koji su zloupotrijebili položaj moraju biti privedeni pravdi. Muskat se nije efikasno pozabavio tim zloupotrebama, “vjerujući da mu izborni uspjeh daje pravo da oprosti grijehe svojoj administraciji”. Muskat sada pokušava da nastavi javni život u potpuno novoj ulozi vladinog političkog i ekonomskog konsultanta.
“Muskat ne bi trebalo da ima nikavu ulogu, u bilo kakvom obliku, u javnom upravljanju ovom zemljom. Njegovo prisustvo samo produžava njenu lošu reputaciju”, zaključuje se u komentaru.
Šta je ubijena novinarka pisala o Crnoj Gori
Ubijena novinarka, koja je na svom blogu opisivala Crnu Goru kao “jednu od najkorumpiranijih svjetskih država”, prva je maltešku javnost upoznala sa projektom Možura, 12. novembra 2015, dan pošto je vijest objavljena u crnogorskim medijima.
“Vlada Crne Gore nam govori šta je Konrad Mici spremio ovoga puta. Toliko o najtransparentnijoj vladi u istoriji Malte. Da bismo saznali makar nešto o tome šta smjera, moramo po internetu da lovimo isječke na zvaničnim sajtovima vlada drugih država”.
Na sajtu Vlade Crne Gore je objavljeno da se Mici u Podgorici sastao sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem i da su se dogovorili da Enemalta kupi projekat na brdu Možura.
“Veoma smo zadovoljni što je jedna jako relevantna kompanija iz zemlje EU našla interes da investira u energetski sektor i projekte vjetroelektrana u Crnoj Gori”, izjavio je tada Kavarić.
Sat nakon što je Karuana Galicija objavila tu informaciju, Mici je izdao saopštenje da bi potvrdio da su Enemalta i njen kineski partner preuzeli projekat.
Iako Karuana Galicija nije imala informaciju da je Fenekova misteriozna kompanija od projekta zaradila 4,6 miliona eura, ona je nešto “namirisala”, opisujući posao kao “veoma sumnjivu nagodbu u veoma sumnjivoj državi”.
Ona je takođe primijetila da je sporazum potpisan usred političke pometnje u Crnoj Gori, kada su demonstranti na ulicama tražili ostavku premijera Mila Đukanovića.
Dva mjeseca kasnije, Karuana Galicija je pisala o tome kako je OCCRP 2015. izabrao Đukanovića za osobu godine u oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
“Premijer i njegov podanik, Konrad Mici, trenutno nešto petljaju u Crnoj Gori. Zato nećete biti iznenađeni kada vam kažem da je Milo Đukanović u Crnoj Gori prošle godine dobio nagradu Organizovanog kriminala i korupcije za ‘Osobu godine’”, napisala je novinarka.
Muskat je 2019. dobio istu nagradu, velikim dijelom zbog ubistva Karuane Galicije.
U objavi u januaru 2016, Karuana Galicija je napisala da Muskat i njegov “korumpirani podanik” Konrad Mici opstaju jer “niko ne prati trag novca iz Bakua, Pekinga i sad moguće Alžira i Crne Gore, sve do nekog sakrivenog bankovnog računa”.
Poslanik Nacionalističke stranke Džejson Azopardi, advokat porodice Karuana Galicije, rekao je u parlamentu da je novinarka ubijena kako bi se zaustavilo iznošenje detalja o skandalu sa vjetroelektranom u Crnoj Gori.
“Ima još puno toga što mora da izađe na vidjelo o Crnoj Gori”, rekao je Azopardi.
Crnogorska opozicija traži pokretanje parlamentarne istrage povodom afere “Možura”.
Bonus video:
