Barak Obama je 2012. napravio za njega netipičan gaf koji je izazvao manju diplomatsku krizu. Govoreći o logorima smrti za vrijeme Drugog svjetskog rata nazvao ih je "poljskim" a ne "nacističkim".
Za Poljake, to je bila izuzetno bolan propust. Ta država se godinama protivi izrazu "poljski logori smrti", tvrdeći da to implicira saučesništvo u nacističkim logorima izgrađenim na njenoj teritoriji za vrijeme okupacije.
Obama se odmah izvinio, a lično pismo tadašnjem poljskom predsjedniku Bronislavu Komorovskom je bilo dovoljno da zalijepi diplomatsku pukotinu.
Međutim, zakonom, koji je poljski predsjednik Andžej Duda juče potpisao, neko ko se ubuduće bude tako izražavao mogao bi završiti u zatvoru. Naime, kako navodi BBC, prema nacrtu zakona koji je predložila vladajuća Partija prava i pravde optuživanje Poljaka da su bili saučesnici u holokaustu će biti zločin, kažnjiv do tri godine zatvora.
"Poljska i poljski narod nijesu kao nacija učestvovali u holokaustu", kazao je Duda. On je juče rekao da će zatražiti od Ustavnog suda pojašnjenja o nacrtu zakona. Ona će vjerovatno biti objavljena kada stupi na snagu, navodi Rojters.
Istoričari se uglavnom slažu da su pojedini poljski građani učestvovali u holokaustu, izdajući, pa čak i ubijajući poljske Jevreje. Međutim, postoje nesuglasice oko toga da li to predstavlja saučesništvo Poljske.
"Ovo je primjer kako se istorija instrumentalizuje, kao sredstvo jedne nacionalističke vlade da za izdaju države optuži svakog drugog dok sebe predstavlja kao jedine prave nosioce poljske zastave“, kazala je Anita Prazmovska, profesorka poljske istorije na Londonskoj školi ekonomije.
To je takođe i proizvod sadašnjeg političkog pokreta, gdje je 60 000 nacionalista u novembru izašlo na ulice kako bi odbacili islam i imigraciju, i gdje istoričari posmatraju kako nekada napredna postsovjetska država pravi mračno skretanje ka desničarskom populizmu, navodi BBC.
Zakon su osudile SAD, koje su juče saopštile da su "razočarane" što je Duda potpisao zakon, Izrael i Evropska unija.
"Stupanje na snagu ovog zakona nepovratno utiče na slobodu govora i akademsko istraživanje“, kazao je američki državni sekretar Reks Tilerson.
Izrael je ponudio da plati sudske troškove svakome ko bude optužen.
Naftali Benet, izraelski ministar obrazovanja, juče je kazao da je "počastvovan" što je Poljska otkazala njegovu posjetu Varšavi ove nedjelje jer je odbio da povuče osudu zakona. Benet je ranije juče kazao da će otputovati u Poljsku kako bi razgovarao o zakonu, za koji Izrael tvrdi da je u ravni poricanja da se holokaust dogodio. Međutim, portparol poljske vlade je kazao da se posjeta neće dogoditi.
"Krv poljskih Jevreja jeca iz tla i nijedan zakon je neće ućutkati“, naveo je Benet u saopštenju.
"Poljska vlada je otkazala moju posjetu jer sam pomenuo zločine njihovog naroda. Počastvovan sam“.
Nakon Benetovog saopštenja, portparolka vlade u Varšavi je kazala da je Poljska "ubijeđena da će se dvije strane uskoro dogovoriti o novom datumu posjete.
Poljski premijer Mateuš Moravijecki je stao u odbranu zakona, rekavši da Poljska "nikada ne bi ograničila slobodu na debatu o holokaustu“.
Zakon sadrži odredbu koja, u teoriji, izuzima "umjetničke i akademske aktivnosti“ od krivičnog gonjenja.
Međutim, istoričari su za BBC kazali da su skepetični povodom toga koliko će zaštitu to ponuditi.
"Pitanje je, ko odlučuje?", kazala je doktorka Joana Mihlic iz Centra za studije o kolektivnom nasilju, holokaustu i genocidu sa UCL.
"Ko odlučuje šta je umjetnost, a šta je istorijska studija? A šta je sa nastavnicima, novinarima i očevicima. U dokumentu oni nijesu izuzeti“.
Prema izvještajima agencije Asošijejtid pres, usvajanje zakona u parlamentu praćeno je porastom antisemitizma na internetu i poljskim državnim medijima.
Dio tog antisemitizma završio je na adresu profesora Jana Grabovskog koji je u svojoj knjizi zaključio da su 200 000 poljskih Jevreja, koji pobjegli od likvidacije u getoima, kasnije direktno ili indirektno ubili poljski građani. U knjizi "Lov na Jevreje“ Grabovski detaljno opisuje složenu istoriju nacističkog podstrekivanja i prijetnji i moralne kompromise Poljaka.
Grabovski kaže da je ranije dobijao anonimne prijetnje. Sada su potpisane i upućene su i njegovoj porodici. Sa takvom promjenom "ne treba vam čak ni zakon“, kazao je on.
"Zamislite da ste na doktorskim studijama, da li zaista želite da pređete tu zamišljenu liniju, kada vaša karijera zavisi od finansiranja države“. Čak i najednostavniji intervju između akademika i novinara može biti kršenje novog zakona, ističe Grabovski.
"Tu nema akademskog izuzetka. Ja mogu otići u zatvor zbog ovog razgovora, a i vi možete biti zatvoreni kao novinar. Vidite? I vi ste saučesnik“, kazao je Grabovski novinaru BBC-a.
Debata o saučesništvu Poljaka je godinama gušena
Više od tri miliona od ukupno 3,2 miliona poljskih Jevreja ubili su nacisti, što je polovina Jevreja ubijenih u holokaustu. Jevreji iz cijele Evrope su deportovani i ubijani u logorima smrti koje su izgradili i kojima su upravljali Njemci u Poljskoj, uključujući Aušvic, Treblinku, Belzec i Sobibor.
Prema podacima američkog Memorijalnog muzeja holokausta, nacisti su ubili i najmanje 1,9 miliona ne-Jevreja u Poljskoj.
"Logore smrti u Poljskoj su izgradili i njima upravljali Njemci, i ne možemo dozvoliti da ne snosi odgovornost za to“, kazao je izraelski ministar Naftali Benet.
"Međutim, mnogi Poljaci, širom zemlje su progonili, špijunirali ili aktivno učestvovali u ubistvu preko 200 000 Jevreja za vrijeme i nakon holokausta. Svega nekoliko hiljada, pravednika među narodima, rizikovalo je da spasi Jevreje“, rekao je Benet za Rojters.
Godinama nakon rata, za vrijeme komunizma, priča o saučesništvu je uspješno gu šena u Poljskoj počev od ljevice do desnice. Komunistička partija nije vidjela interes u tome da je smatraju braniteljem Jevreja, a desničarski nacionalisti nijesu željeli da iznose prljavi veš Poljske u javnost, navodi BBC.
Konačno je jedna knjiga 2000. godine primorala Poljsku da se pomiri sa najmračnijim poglavljima svoje prošlosti. U knjizi "Komšije“, istoričara Jana Grosa, ispričana je priča o pogromu iz 1941. u selu Jedvabne, gdje je su poljske komšije zaključale najmanje 340 Jevreja u ambaru i žive ih spalili.
Priča je zasnovana na intervjuima sa očevicima, ubicama i preživjelima i šokom je uspjela da izvuče zemlju iz dugog perioda poricanja.
"Gros je bacio bombu u debatu “, kazala je istoričarka Anita Prazmovska.
Godine koje su uslijedile nakon Grosove knjige obilježio je osjećaj moralne i kulturne obnove za poljske istoričare. Osjećaj da nacionalna čast m ože biti nađena u istinskom istraživanju istorije, kazala je Joana Mihlic.
"Najtužnija stvar sa sadašnjom politikom je u tome što je ona protiv spasitelja i preživjelih holkausta“, navodi Mihlic.
"Šta će se dogoditi sa ljudima koji su bili očevici užasnih dešavanja u njihovim zajednicama. Hoće li biti izvedeni pred sud ako ispričaju šta su vidjeli“, upitala je Mihlic.
Galerija
Bonus video:
