Nadmetanje za mjesto narednog predsjednika Evropske komisije je već počelo u briselskim kuloarima, ali članice Evropske unije još nisu blizu dogovora o pravilima igre.
Među mogućim kandidatima da u jesen 2019. zamijene Luksemburžanina Žan-Kloda Junkera najčešće se pominje ime Francuza Mišela Barnijea, trenutno glavnog pregovarača EU za Bregzit.
Njegova kandidatura je bila viđena i 2014. ali tada se Evropska narodna partija (EPP) opredelila za reizbor Junkera, piše Frans pres (AFP).
Junker je tada bio isturen kao "vodeći kandidat" (Spitzenkandidat), prema njemačkom imenu za proceduru po kojoj evropske partije predlažu prve na svojim listama za evropske izbore. Ideja je bila da predsjednik Komisije bude prvi na listi partije koja osvoji najviše mjesta u Evropskom parlamentu.
EP, koji glasanjem bira šefa Komisije, želi da taj metod bude ponovo upotrijebljen jer, kako navodi AFP, smatra da će tako biti uvećana transparentnost i ojačan politički legitimitet kako samog EP tako i Komisije.
Međutim, evropski sporazumi daju ovlašćenje članicama EU da kvalifikovanom većinom imenuju kandidata za predsjednika EK, iako ti ugovori neodređeno zahtijevaju da se "uzmu u obzir izbori za EP".
Više evropskih lidera, na čelu s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, protivili su se metodu "vodećeg kandidata" a očekuje se da to ponove na samitu u Briselu 23. februara, piše AFP.
"U više evropskih prijestonica je 2014. bilo frustracije zbog toga što procedura koja je dovela do Junkerove nominacije nije bila dovoljno transparentna", naveo je jedan izvor.
Neki smatraju da taj sistem dovodi do politizacije EK, što se ocjenjuje kao štetno. Drugi se plaše situacije u kojoj bi euroskeptične partije ostvarile uspjeh na evropskim izborima, što bi moglo da dovede do izbora njihovog kandidata.
Zbog toga se, kako navodi AFP, očekuje da europoslanici oštrije nastupe na sjednici naredne nedjelje u Strazburu.
"Evropski parlament će odbiti svakog kandidata za predsjednika Komisije koji ne bude nominovan kao 'vodeći kandidat' prije izbora za EP", upozorio je šef poslaničke grupe EPP u Evropskom parlamentu, Njemac Manfred Veber.
Prema njegovim riječima, ako vlade članica EU pokušaju da odbace taj princip onda će "morati da objasne zašto, uprkos velikim govorima o neophodnosti demokratskih promjena u Evropi, nisu zaista spremne da se odreknu netransparentnosti i tajni".
I Junkerov šef kabineta, Njemac Martin Selmer, pozvao je da se 2019. ponovi procedura iz 2014.
On je u poruci na Tviteru iznio stav da bi pobjednički "vodeći kandidat", koji je "vodio kampanju širom Evrope i osvojio najveći broj mandata", imao jači legitimitet kao predsjednik EK od osobe "izabrane iza zatvorenih vrata".
Budući da još uvijek nije odabrana formula po kojoj će se birati, još uvijek nema zvaničnih kandidata.
Mišel Barnije, nekadašnji eurokomesar i više puta ministar u francuskoj vladi, nijednom nije rekao da bi se ponovo kandidovao za funkciju ali ga trenutne dužnosti stavljaju u prvi plan, navodi AFP.
"On je uradio veoma dobar posao", ocijenio je jedan visoki evropski zvaničnik, i dodao da je "način njegovog vođenja Bregzita povećao povjerenje u Komisiju".
Drugo ime koje se spominje je Dankinja Margret Vestager, komesarka za konkurenciju koja je nanijela više udaraca američkim internet kompanijama.
Mogućnost kandidature nije odbacio ni francuski socijalista Pjer Moskovisi, komesar za ekonomiju.
Bonus video:
