Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odbacio je zapadne kritike o policijskom rastjerivanju hiljada demonstranata nakon što su izuzeta njegova dva glavna protivnika na izborima u zemlji sljedećeg mjeseca, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku (RFE/RL).
"Ne želimo da nam iko govori kako treba živjeti", rekao je Lukašenko tokom susreta s lokalnim vodstvom u istočnom gradu Vitsebgu 15. jula.
Lider, star 65 godina, koji računa na šesti uzastopni mandat na predsjedničkim izborima 9. avgusta, založio se za "odbranu naše zemlje svim pravnim sredstvima".
"Ni Majdani, ni revolucije neće nam pomoći", rekao je Lukašenko, govoreći o masovnim antivladinim protestima u susjednoj Ukrajini zvanim Euromajdan koji su srušili proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine.
Dok je govorio, najmanje 2.000 ljudi formiralo je kolonu koja se protezala na jedan kilometar, kako bi podnijeli žalbe Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u Minsku nakon njegove odluke kojom se ne dozvoljava registracija dvije istaknute opozicione ličnosti za predsjedničke izbore.
Čin protesta - najnoviji u nizu izraza narodnog nezadovoljstva protiv jednog moćnika - završio se kada je policija rastjerala kolonu i pritvorila najmanje 16 osoba.
Među privedenim bili su i dopisnik RFE/RL Anton Trofimovič i freelance dopisnica BelaPAN-a Violeta Savčic.
Lukašenkovi komentari uslijedili su dan nakon što je policija u privela 301 osobu, uključujući dva reportera RFE/RL i najmanje 12 drugih novinara u Minsku i drugim gradovima u kojima su održani protesti protiv odluke izborne komisije o eliminaciji ključnih kandidata.
Neke od pritvorenih osoba kasnije su puštene na slobodu.
Istražni komitet rekao je 15. jula da je pokrenuo krivični slučaj zbog, kako su naveli, "organizovanja i učestvovanja u javnim nemirima u Minsku".
CIK je 14. jula izdao dozvole za službenu prijavu za izbore za pet kandidata, uključujući Lukašenka.
Ali je oborila je kandidaturu mogućeg velikog rivala, Viktora Babarika, bivšeg direktora banke, koji je nedavno priveden u zatvor zbog optužbi za pronevjeru za koju on i njegova kampanja kažu da su politički motivisani.
Prema CIK-u, Babarika nije dobio dozvolu za registraciju jer su navodno pronađene nedosljednosti u njegovoj izjavi o prihodima i imovini i zato što je strana organizacija navodno učestvovala u njegovoj predizbornoj kampanji.
Kandidatura je odbijena i Valeru Capkali, uglednom privredniku i bivšem bjeloruskom ambasadoru u Sjedinjenim Državama.
Događaji u Bjelorusiji privukli su kritike Sjedinjenih Država i Evropske unije, koje su posljednjih godina, u sklopu novonastalog zbližavanja s Lukašenkom, ublažile sankcije državi izrečene zbog evidencije o ljudskim pravima.
"Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja o masovnim protestima i pritvorima miroljubivih aktivista i novinara. Dakle, nastavit ćemo činiti ono što možemo da nagovorimo bjelorusku vladu da poboljša svoje evidencije o ljudskim pravima i demokratiji i ispuni zahtjeve Organizacije za evropsku saradnju i sigurnost (OSCE)", kazala je glasnogovornica američkog državnog sekretara Morgan Ortagus za RFE/RL u intervjuu 15. jula.
"Znamo da su slobodni i fer izbori nešto više od onoga što se dešava na dan izbora. Smatramo da je nevjerovatno važno da vlada osigura ravnopravne uslove za sve koji žele učestvovati na izborima. To uključuje pristup medijima", dodala je Ortagus.
Šef evropske diplomatije Žozep Borelj (Josep Borrell) je 14. jula kazao da "naizgled proizvoljno isključivanje kandidata ograničava mogućnost bjeloruskog naroda da izrazi volju i već narušava cjelokupni integritet i demokratsku prirodu izbora".
Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), evropski nadzornik izbora, saopštila je 15. jula da na izbore neće slati svoje posmatrače jer nisu dobili "pravovremenu pozivnicu".
Izrazivši zabrinutost što se Bjelorusija nije bavila problemima koji su prethodno identifikovani u izbornom procesu, ODIHR je pozvao Minsk da preduzme "konkretne i neposredne korake za zaštitu ostvarivanja temeljnih sloboda".
Takođe je izrazila zabrinutost zbog zastrašivanja potencijalnih kandidata i hapšenja opozicionih aktivista, što podriva izglede za demokratske izbore.
Bonus video:
