Za današnju Grčku Aleksandar Veliki i njegov otac Filip II., veliki vladari antičke Makedonije, važan su dio istorijske baštine, ali drevni Grci nisu bili njima toliko oduševljeni.
Vlade Atine i Skoplja uz pomoć izaslanika UN-a Metjua Nimica posljednjih sedmica intenzivno pokušavaju da riješe višedecenijski spor oko imena države Makedonije, podsjeća AFP.
Prvi gest dobre volje makedonskog premijera Zorana Zaeva prošle sedmice u Davosu sastoja se u objavi da će skopska međunarodna luka i glavni autoput u zemlji, nazvani "Aleksandar Veliki", promijeniti ime.
Makedonski vladar Filip II. bio je u 4. vijeku pr.n.e. neprijateljska figura za grčke gradove koji su se protiv njega borili deset godina.
Filip II., general i vješt diplomata koji je od Makedonije, danas sjeverne regije u Grčkoj, napravio regionalnu supersilu oko grada Pele, svoju borbu protiv grčkih polisa uveličao je pobjedama protiv Atine i Tebe u Bitci kod Heroneje (338 godina pr. n. e).
To je bilo prvi put da se većina kontinentalne Grčke našla pod vlašću jednog čovjeka, nakon decenija bratoubilačkih ratova, prenosi agencija Hina.
"Filip je bio beskrupulozan vođa koji je uspio da nametne makedonsku moć ostatku Grčke izazvavši, jasno, puno antagonizma protiv sebe", objašnjava Rejnard Senf, direktor Njemačke arheološke škole u Atini.
U to doba, većina Grka nije smatrala da Makedonci pripadaju helenističkoj kulturi, iako su govorili grčki i obožavali iste bogove.
Za slavnog atinskog govornika Demostena koji je napisao vatrene govore protiv Filipa II., makedonski vladar bio je "varvar".
"Za Demostena svaka osoba koja se nije slagala sa njim bila je "varvar" pa su čak i neki njegovi atinski prijatelji bili za njega "varvari", kaže Stiven Miler, profesor emeritus sa kalifornijskog univerziteta Berkelej.
Međutim, stari Makedonci imali su veliki respekt za grčku kulturu.
Filipov sin i nasljednik Aleksandar se divio Homerovoj "Ilijadi", a otac mu je za učitelja angažovao slavnog atinskog filozofa Aristotela.
"Helenistička kultura cijenila se i razvijala na makedonskom dvoru od V. vijeka pr. n. e.", podsjeća Senf.
Kao i njegovi makedonski preci, Filip je čak učestvovao na antičkim Olimpijskim igrama, iako su uobičajeno bile rezervirane isključivo za Grke, navodi se u teksttu AFP-a, koji prenosi Hina.
Filipovi konji pobijedili su tri puta zaredom na Igrama, a kasnije je vladar naredio da se na Olimpu, na jugu Grčke, podigne impozantan spomenik - Filipion, posvećen Zevsu.
"Može se reći da je grčko porijeklo makedonskih vladara bilo opšte prihvaćeno u V. vijeku pr. n. e.", primjećuje Miler, jer ih je doživljavao kao potomke poluboga Herakla, junaka grčke mitologije.
Sasvim drukčije bilo je sa njihovim podanicima.
"Makedonce Grci nisu smatrali Grcima i, koliko znamo, krajem klasičnog razdoblja (IV. vijek), jedino je vladareva porodica bila primana na Olimp", podsjeća Senf koji vodi istraživanja na tom području.
Nakon njegovog oca, podvizi Aleksandra Velikog obilježili su vrhunac grčkog kulturnog uticaja i moći u srednjoj i istočnoj Aziji i u sjevernoj Africi. Njegovo carstvo bilo je jedno od najvećih u istoriji.
Tokom tri vijeka, za helenizma koji je trajao gotovo do pojave Rimskog Carstva, Aleksandrovi nasljednici nastavili su da dominiraju ogromnim područjima današnjeg Egipta, Turske, Sirije, Avganistana i Indije.
Potom su Rimljani osnovali, mnogo kasnije, veliku provinciju nazvanu Makedonija koja je obuhvatala djelove današnje Albanije, Makedonije i Bugarske.
Bonus video:
