Rusija je juče optužila Vašington da pokušava da podstakne revoluciju u Bjelorusiji, gdje je poslala ministra odbrane na razgovore o vojnim vezama, kao znak da pojačava podršku Aleksandru Lukašenku.
Bjeloruski lider je u ponedjeljak bio u Rusiji, gdje je sa predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao prvi put od početka krize izazvane spornim predsjedničkim izborima. Vratio se sa obećanjem da će dobiti kredit od 1,5 milijardi dolara da podstakne ekonomiju Bjelorusije.
Šef ruske Spoljne obavještajne službe SVR, Sergej Nariškin, optužio je juče Vašington da iza kulisa radi na zbacivanju Lukašenka pučem, što je do sada jedan od najoštrijih komentara Moskve povodom krize, prenio je Rojters.
“U suštini se radi o loše prikrivenim pokušajima organizovanja još jedne ‘obojene revolucije’ i protivustavnog puča, čiji ciljevi nemaju nikake veze sa interesima bjeloruskih građana”, citirala da je novinska agencija RIA.
On je optužio Vašington da finansira antivladine blogere i aktiviste preko nevladinih organizacija i da podržava druge, uključujući liderku opozicije Svetlanu Tihanovskaju, koja je pobjegla za Litvaniju usljed policijskog obračuna.
“Prema informacijama SVR, SAD igraju ključnu ulogu u Bjelorusiji”, rekao je Nariškin.
Od Putina tražio oružje?
Rusija odavno optužuje Zapad za revolucije poput “revolucije ruža” u Gruziji 2003. i ukrajinske “narandžaste revolucije”, 2003-04.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu juče je u Minsku razgovarao sa Lukašenkom, koji je rekao da je od Putina tražio da obezbijedi nekoliko tipova oružja za Bjelorusiju. On nije precizirao koje oružje je tražio.
“Možemo držati situaciju pod kontrolom ne samo u Bjelorusiji, nego i duž naših granica”, rekao Lukašenko, a prenijela državna agencija Belta.
Portparol Kremlja je kasnije saopštio da Putin sa Lukašenkom nije razgovarao o snabdijevanju Bjelorusije oružjem, prenijela je agencija TASS.
Putin mora da ga podrži jer ako to ne učini, ovaj režim će pasti. Ovo je za Kremlj veoma opasni primjer onoga što bi moglo biti upotrijebljeno u Rusiji. Ljudi će vidjeti da je moguće promijeniti lidere masovnim protestima
Rusija i Bjelorusija trenutno održavaju zajedničke vojne vježbe “Slovensko bratstvo”, koje traju do kraja septembra. Bilo je predviđeno da u Bjelorusiju doputuju i vojnici Srbije, ali je vlada u Beogradu suspendovala ućešće u vježbi, navodno pod pritiskom Evropske unije.
Rusija je blizak saveznik, koji vidi Bjelorusiju kao tampon zonu između nje i članica NATO i kao vitalni koridor za izvoz svoje nafte. Međutim, Putin i Lukašenko nemaju baš najbolje lične odnose. Lukašenko je godinama nastojao da zavadi Rusiju sa Zapadom kako bi izvukao političku korist od Kremlja. Sa druge strane, Putin zna da Lukašenko nije pouzdan partner, ali možda pokušava da ga iskoristi za svoje interese.
Povezane sudbine
Putin ne želi da vidi kako demonstranti ruše još jednog susjednog lidera, kao što je bio slulaj sa “Majdan” protestima u Kijevu 2014.
Putin “mora da ga podrži jer, ako to ne učini, ovaj režim će pasti”, rekao je politički analitičar Dmitrij Oreškin.
“Ovo je za Kremlj veoma opasni primjer onoga što bi moglo biti upotrijebljeno u Rusiji”, dodao je. “Ljudi će vidjeti da je moguće promijeniti lidere masovnim protestima.”
Iz tog razloga, sudbine dvojice predsjednika su tijesno povezane, kažu analitičari.
Lukašenko je optužio SAD da su se sa Poljskom, Litvanijom, Češkom Republikom i Ukrajinom udružile protiv njegove vlade.
“Taktika organizatora je zasnovana na klasičnom američkom udžbeniku za obojene revolucije”, rekao je.
“Očigledno računaju na obim i trajanje protesta koji će nas iscrpiti i iscrpiti naše resurse. Ne opuštamo se i spremni smo da odgovorimo na bilo koji izazov”. U obraćanju najvišim zvaničnicima, Lukašenko je juče rekao da ne planira da se povuče. “Imali smo glasanje i dobili smo rezultate. Vrijeme je sa prestanemo da uzburkavamo društvo”. On je obećao da će razmotriti ustavne reforme, ali opozicioni političari kažu da će to vjerovatno biti samo kozmetičke promjene.
Kredit će brzo ispariti
Ruski ministar finansija Anton Siluanov je juče rekao da je prva tranša od milijardu dolara biti poslata Bjelorusiji do kraja godine, a ostatak kredita 2021. On je dodao da će novac pomoći Bjelorusiji i njenim državnim kompanijama da servisiraju dug i ojačaju finansijsku stabilnost.
Zajam je svakako od pomoći Lukašenku, ali ne na duge staze. Gotovina kojom će raspolagati, na primjer, da isplati policajce ili poveća zarade kako bi privukao radnike koji štrajkuju - biće prilično mala, piše Rojters.
Artojom Šraibman, politikolog moskovskog Karnegi centra, kaže da će do Minska doći samo dio sredstava jer vlada mora refinansirati drugu milijardu dolara kredita, uključujući od Rusije, i platiti 300 miliona dolara duga ruskom energetskom gigantu Gaspromu do kraja godine.
“To je zapravo novac koji prelazi iz jednog ruskog džepa u drugi”, rekao je Pavel Latuško, istaknuti član bjeloruskog opozicionog savjeta.
Sofija Donjec, glavna ekonomistkinja Renesans kapitala u Moskvi, kazala je da kredit u suštini nije novi novac, nego refinansiranje postojećeg duga Rusiji. Pored najteže političke krize za 26 godina vladavine, Lukašenko je i u sve većim ekonomskim problemima.
BDP je opao 1,3 odsto između januara i avgusta, objavila je u utorak zvanična novinska agencija Belta. Samo u avgustu, centralna banka je potrošila 1,4 milijarde dolara ili oko šestinu rezervi u zlatu i devizama, u borbi da podupre rublju.
I bjeloruske banke i kompanije su pogođene krizom. Ruska agencija za kreditni rejting ACRA je saopštila da je njihov spoljni dug devet milijardi dolara i da će država možda morati da snosi dio tereta.
ACRA procjenjuje da Bjelorusija duguje Rusiji oko 7,9 milijardi dolara ili 12-13 odsto BDP.
Lukašenko se u protekle dvije decenije uveliko oslanjao na finansijsku podršku Rusije stagnirajućoj bjeloruskoj privredi. Prema nekim procjenama, dobio je više od 100 milijardi dolara tokom tog perioda, uglavnom u vidu subvencija za naftu i gas.
Bonus video:
