U Evropi vlada zabrinutost zbog rizika od spornog ishoda predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama i uticaja koji bi imao na ostatak svijeta.
Prestojeći izbori su jedinstveni jer pored dva moguća ishoda, postoji i treći - šta će se desiti ako Donald Tramp odbije da napusti Bijelu kuću čak i ako bude poražen?
Demokrata Džo Bajden vodi u anketama, ali su izbori 2016. proizveli podjelu između glasova naroda i Elektorskog kolegijuma.
Analitičari kažu da je to moguće i trećeg novembra.
Dok Tramp nije jasno rekao hoće li prihvatiti mirnu predaju vlasti ako uzgubi i poručuje da će Vrhovni sud možda morati da odluči ko je pobjednik, rizik od spornog rezultata je značajan.
Jedna britanska kladionica nudi kvotu 9/4 da će Tramp dobiti manje glasova naroda, ali da će biti ponovo izabran, pri čemu vjerovatnoća iznosi 60 odsto.
Anketa među menadžerima globalnih fondova koju je sprovela Banka Amerike pokazala je da 60 odsto očekuje sporan rezultat.
U velikim evropskim prijestonicama, gdje se mnogi tiho nadaju promjeni predsjednika i američke politike prema pitanjima od klime i trgovine do NATO i nuklearnog sporazuma sa Iranom, preovladava oprez.
Zvaničnici u Berlinu i Briselu oklijevaju da javno spekulišu dijelom i da ne bi davali Trampu dodatnu municiju ako pobijedi.
Međutim, u nezvaničnim raspravama, političari i diplomate su jasno kazali da je treći scenario veoma realna mogućnost.
“Većina vlada članica EU nada se Bajdenovoj pobjedi, iako niko to neće reći,” kazao je za Rojters jedan evropski diplomata.
“Vlade razmatraju scenarije, planove za nepredviđene situacije, iako ostaje da se vidi šta se može učiniti u slučaju da Tramp ospori rezultat”.
Neki političari otvoreno izražavaju zabrinutost.
“Svjestan sam opasnosti da bi Tramp, ako rezultat bude tijesan, mogao prerano proglasiti pobjedu i SAD bi mogle zapasti u ustavnu krizu”, kazao je za “Špigl” Peter Bejer, koordinator njemačke vlade za transatlantske veze i član konzervativnih Hrišćanskih demokrata (CDU) kancelarke Angele Merkel.
U Briselu, jedan visoki diplomata EU nedavno je poslao povjerljivi izvještaj iz Vašingtona, u kojem se kaže da SAD prijeti rizik od zapadanja u krizu koja bi mogla trajati nekoliko mjeseci i imati značajne negativne posljedice po ostatak svijeta, piše “Špigl”.
U prošlosti je bilo spornih predsjedničkih izbora, poput onih 2000. godine, kada su se advokati Ala Gora i Džordža V. Buša mjesec dana sporili oko ponovnog brojanja na Floridi, a na kraju je Vrhovni sud odlučio u Bušovu korist.
Spor bi ovoga puta mogao trajati duže i biti nepredvidiviji, kažu zvaničnici, uključujući rizik od nasilja na ulicama, sudske sporove i šansu da Tramp odbije da se iseli iz Bijele kuće.
To bi imalo teške posljedice u državi koja je već polarizovana oko rase i politike i borbe protiv koronavirusa.
Može se zamisliti scenario u kojem brazilski predsjednik Žair Bolsonaro u izbornoj noći žuri da čestita “reizabranom” predsjedniku SAD, a nakon njega i saudijski princ prestolonasljednik Muhamed bin Salman, sjevernokorejski vođa Kim Džong Un i možda čak ruski predsjednik Vladimir Putin, piše “Špigl”.
Prve čestitke iz Evrope bi mogle stići od mađarskog premijera Viktora Orbana ili njegovog poljskog kolege Mateuša Moravjeckog.
Podjela u EU?
Neke diplomate se pribojavaju da u slučaju ustavne krize u SAD, EU ne bi mogla da usaglasi jedinstven stav.
“Ako rezultat američkih izbora ne bi bio potpuno jasan, evropski obožavaoci Trampa bi mogli požuriti da stanu na njegovu stranu i razdvoje EU”, upozorava Franciska Brantner, poslanica njemačke stranke Zeleni. “To je realna opasnost”.
Ona smatra da Njemačka, koja trenutno predsjedava Savjetu EU, ima odgovornost da “spriječi razdvajanje EU nakon američkih izbora”.
Branterova je dodala da ima utisak da Berlin ne čini dovoljno povodom tog scenarija.
Iako se većina članica bloka nada Bajdenovoj pobjedi, očekujući da će vratiti SAD tradicionalnom multilateralnom pristupu pouzdanog partnera, unutar EU postoje suprotstavljeni interesi. Države poput Mađarske, Poljske i Češke Republike priželjkuju Trampovu pobjedu.
Politikolog Ivan Krastev ocjenjuje da bi populističke stranke centralne Evrope snažno osjetile Trampov poraz.
“Ne samo da bi Poljska i Mađarska izgubile Trampovu Ameriku kao saveznika, nego bi Bajdenova Amerika bila otvorena prijetnja za njihov model neliberalne demokratije,” napisao je Krastev za časopis “Noema”.
Tomas Klajne Brokhof, zamjenik šefa Njemačkog Maršalovog fonda, vidi tri evropska tabora. “Francuski, koji želi stratešku autonomiju, istočnoevropski, koji želi strateški zagrljaj i njemački, čija posvećenost strateškom strpljenju ponekad vodi do strateške inercije.”
Francuska je ubijeđena da zbog strukturnih promjena u svijetu, odnos između Evrope i SAD se mijenja toliko fundamentalno da izborni rezultat neće imati presudan uticaj.
Lideri u Poljskoj se nadaju Trampovoj pobjedi, ali bi podnijeli i Bajdena, koji se nije ustezao na naglasi kritičan stav prema Rusiji, navodi “Špigl”.
“Predstojeći izbori u SAD su važniji za Njemačku nego za bilo koju drugu evropsku vladu”, ističe Klajne Brokhof.
“Njemačka vjeruje da je svjetski poredak stavljen na kocku na ovim izborima.”
Da li bi EU reagovala kao u slučaju Lukašenka?
U slučaju da Tramp ignoriše jasnu pobjedu Bajdena, pitanje je da li bi se EU usudila da Trampovo prisustvo u Bijeloj kući proglasi nelegitimnim kao što je učinila nakon odbijanja Aleksandra Lukašenka da preda vlast u Bjelorusiji, piše “Špigl”.
“Ako to bude očigledno, EU bi morala brzo da zauzme stav,” kaže Elmar Brok, bivši dugogodišnji poslanik CDU u Evropskom parlamentu.
“Ne bi mogla da djeluje drugačije u odnosu na druge situacije”.
Predsjednički izbori u SAD znače pune ruke posla za spoljnopolitičke eksperte u evropskim prijestonicama.
Zaposleni u ministarstvima spoljnih poslova razmatraju različite scenarije šta bi rezultat izbora mogao da znači za njihovu zemlju i za Evropsku uniju kao cjelinu.
Njemački zvaničnici mjesecima razmišljaju o posljedicama - otkad je Tramp nagovijestio da možda neće prihvatiti rezultat.
“Analiziramo šta bi se moglo desiti, različite scenarije”, rekao je jedan od njih.
Unutar EU postoji bojazan i da bi još jedan Trampov četvorogodišnji mandat mogao nanijeti fatalnu štetu transatlantskim odnosima.
NATO želi da SAD snažno potvrde posvećenost tom savezu bilo da pobijedi Tramp ili Bajden, a države na istoku Evrope žele ispunjenje američkih bezbjednosnih obećanja, uključujući više trupa u Poljskoj.
Neki evropski zvaničnici sada su sigurniji u Bajdenovu pobjedu.
“Mislim da je igra skoro gotova. Dugo smo mislili da će Tramp uspjeti, ali sada, ne bih rekao”, izjavio je jedan od njih.
Ako Tramp ospori rezultat, rekao je jedan zvaničnik, “to će izazvati političku paralizu u Vašingtonu”.
Brisel bi morao da gleda “koliko brzo će pacovi napustiti brod koji tone”, uključujući koliko brzo će se Republikanska stranka distancirati od Trampa.
Problemi ostaju i ako Bajden pobijedi
Peter Bejer kaže da bi svijetu laknulo ako bi Bajden pobijedio, ali da bi se Berlin i dalje suočavao sa mnogim problemima u odnosima sa Vašingtonom. On smatra da bi Bajden bio kooperativniji od Trampa, koji je njemačku politiku trgovine i potrošnje ocijenio kao “vrlo lošu”.
“Veliko olakšanje bi se osjetilo širom planete ako Bajden pobijedi”, rekao je Bejer Rojtersu.
“Bilo to pomoglo? Mislim da ne jer iz onoga što smo čuli od Bajdena... ostala bi mnoga od postojećih transatlantskih pitanja, poput Sjevernog toka 2, energetske bezbjednosti, ekonomski pitanja”, dodao je.
Tramp je napao Njemačku zbog podrške gasovodu Sjeverni tok 2, optužujući Berlin da je “zarobljenik” Rusije zbog zavisnosti od njenih energenata.
“Može se očekivati da predsjednik Bajden bude puno kooperativniji, prijateljskije naklonjen, ali bi ostali mnogi problemi, neki lakši, a neki teži za rješavanje”, rekao je Bejer.
“Jedan od njegovih glavnih prioriteta bilo bi zalječenje rana u njegovoj državi. Tu ima puno posla”.
Tramp je optužio Njemačku i da iskorištava SAD, te da ne ispunjava finansijske obaveze prema NATO-u, organizaciji koju je jednom opisao kao zastarjelu.
”Previše opsjednuti” američkim izborima
Ima i onih koji upozoravaju da ne bi trebalo očekivati previše od izbora 3. novembra.
“Previše smo opsjednuti izborima u SAD”, smatra Zigmar Gabrijel, šef transatlantskog udruženja Atlantik-Brücke i bivši njemački ministar spoljnih poslova. “Kao da sudbina Evrope zavisi od ovih izbora”.
Gabrijel kaže da problemi Evrope nemaju nikakve veze sa SAD. “I dalje ćemo imati ove probleme, bez obzira na to ko sjedi u Bijeloj kući.”
Jedan evropski komesar je istakao da je između izbora u SAD i inauguracije predsjednika 20. januara dovoljno vremena da SAD razjasne rezultate.
Rajnhard Bitikofer, poslanik stranke Zeleni u Evropskom parlamentu, kaže: “Ako smo pametni ovdje u EU, držaćemo jezik za zubima i nadati se da je američka demokratija dovoljno snažna da riješi taj problem”.
Bob Vudvord: Demokratija se još drži
Čuveni novinar Bob Vudvord u novoj knjizi “Bijes” zaključio je da je Tramp pogrešna osoba za posao predsjednika.
“On je katastrofalno omanuo u borbi protiv koronavirusa”, rekao je Vudvord u intervjuu za “Špigl”. On je podsjetio da je Tramp krajem januara znao da stiže pandemija koja će biti poput epidemije španskog gripa 1918, od koje je umrlo 50 miliona ljudi. Međutim, umjesto da to kaže javnosti, on je to zataškao.
“On ne shvata da je njegova odgovornost kao predsjednika da zaštiti narod i ne razumije odgovornost da kaže istinu. On ne shvata moralnu odgovornost da ispunjava obaveze predsjednika”, kazao je novinar.
Vudvord (77) je decenijama među najznačajnijim hroničarima političkih dešavanjima u Vašingtonu.
On je ranih 1970-ih sa kolegom Karlom Bernstinom u “Vašington postu” otkrio skandal “Votergejt”, što je dovelo do ostavke predsjednika Ričarda Niksona 1974.
Na pitanje da li se Tramp može uporediti sa Niksonom, Vudvord je odgovorio: "Nikson je bio kriminalac, što je dokazano njegovim tajnim snimcima. Niko nije dokazao da je Tramp kriminalac. Ima puno pitanja, Mulerova istraga, impičment, ali niko nije dokazao kriminalne radnje”, kaže novinar, dodajući da je Trampova najveća greška što nije zaštitio državu od pandemije.
“U Vijetnamu je bilo ukupno 58.000 žrtava na američkoj strani, a pandemija će uskoro odnijeti četiri puta više života u SAD”.
Povodom komentara o ugroženosti demokratije u SAD i da Tramp želi da vlada kao autokrata, Vudvord kaže da je liderstvo omanulo, ali da se demokratija drži, “makar zasada”.
“On ne ide okolo da zatvara redakcije. Niko nije upao u moju kancelariju ili kuću. Slobodni mediji i dalje funkcionišu. Imamo funkcionalan izborni sistem, mada je i on napadnut”, rekao je Vudvord, dvostruki laureat Pulicerove nagrade.
On kaže da je svakako moguće da će Tramp pobijediti.
“Neki ljudi misle da to nije moguće. Ne vjerujem anketama”, rekao je.
Na pitanje da li je zabrinut za budućnost svoje zemlje, odgovorio je: “Kako da ne budemo zabrinuti sada?... Bilo je nekih krajnje teških i užasnih vremena za Amerikance. Bilo je kriza poput ubistva Kenedija, Vijetnama. Sada je Tramp uništio svaki osjećaj nevinosti. Kako ćemo vratiti povjerenje u institucije? Na primjer, u nas, medije. Ne vjeruje nam se. To moramo da priznamo”.
Bonus video:
