Dok drugi talas koronavirusa puni bolnice širom Evrope, a države nevoljno primjenjuju različite stepene „zaključavanja“, nacionalne televizije organizuju programsku šemu kako bi napravile prostor za obraćanje državnih lidera napetim građanima.
Kada je u šest sati popodne najavio policijski čas i zatvaranje restorana i kafića, italijanski premijer Đuzepe Konte je pozvao na nacionalno jedinstvo. „Ukoliko svi budemo poštovali pravila tokom novembra uspjećemo da držimo epidemiološku krivu pod kontrolom. Tako ćemo uspjeti da popustimo restrikcije i opuštenije uđemo u božićne praznike“, kazao je Konte.
Obraćajući se iz Jelisejske palate, Emanuel Makron je proglasio novo nacionalno zaključavanje, koje će trajati najmanje do 1. decembra, i upozorio Francusku da će novi talas zaraze vjerovatno biti „smrtonosniji od prethodnog“.
U Belgiji, gdje se kovid širi brže nego u bilo kojoj drugoj evropskoj državi, novi premijer Aleksandar de Kro se nada da će „tim od 11 miliona Belgijanaca“ zajedno uspjeti da slijedi strože regulative.
Sličnog tona i duha, ovakve poruke su podsjetile na one koje su lideri upućivali u martu, kada su u šoku i strahu građani stali uz lidere i pristali na ograničenja kakva nijesu bila zabilježena u mirnodopskim uslovima.
Osam mjeseci kasnije, izgleda da takva vrsta povjerenja i dobre volje nedostaje, piše „Gardijan“.
Britanski list ističe da je Evropa, ponovo, centar globalne pandemije i da predstavlja skoro polovinu zaraženih u svijetu.
Međutim, budući da je očajnički potrebna finansijska podrška izostala a sistem praćenja i testiranja ne uspijeva da pruži rezultate usljed naglog porasta oboljelih u javnosti je prisutna napetost, a u pojedinim slučajevima, i pobuna.
U petak veče, demonstanti su Molotovljevim koktelima gađali policiju u Firenci u socijalnim neredima koji su uslijedili nakon Konteovih novih pravila.
Pino Esposito, napolitanski berberin, jedan je od onih koji su izgubili povjerenje u naređenja koja stižu sa vrha. U njegovom rodnom gradu Esposito predvodi grupu malih preduzeća u kampanji protiv novih restrikcija.
„Protestujemo“, kazao je on za Gardijan, „jer su evropske vlade, uključujući i našu, nepripremljene za drugi talas. Od marta govore da će drugi talas doći u oktobru ili novembru i da će biti gori od prvog. Međutim, nijesu pripremili škole, zdravstveni sistem, radna mjesta niti su pokrenuli inicijative. A finansijska pomoć koja nam je obećana nije dostupna. Međutim, ona je neophodna ako misle da zatvore preduzeća, a radnicima je odmah potrebna pomoć za nezaposlene“.
Širom kontinenta postoje slični primjeri ljudi suočenih za ozbiljnim ekonomskim problemima koji su pored toga i psihički iscrpljeni.
Ranije ovog mjeseca, studija Svjetske zdravstvene organizacije je pokazala da postoji rasprostranjena apatija i smanjena motivacija za praćenje smjernica o javnom zdravlju.
Emocionalni danak kovida-19 pogoršan je sve većom sumnjom u kapacitete vlada da izađu na kraj sa ovom krizom koja uništava živote ljudi i ugrožava njihovo zdravlje.
Prema riječima predsjednice Evropske centralne banke, Kristine Lagard, djelimični ekonomski oporavak kontinenta na ljeto i početkom jeseni je bio „neuravnotežen, neizvjestan i nedovršen“. U svijetlu udara drugog talasa, ona je u nedavnom intervjuu kazala, „sada rizikuje da bude poništen“.
Od Milana do Mančestera, Marselja do Madrida, ovakve procjene izazvale su talas pobuna. Pošto je proljećne zaključavanje popušteno, naknadne mjere i organičenja pogodila su pojedine radnike i regione teže nego druge, ističe „Gardijan“. Odluka španske vlade da proglasi šestomjesečno vanredno stanje izazvala je žestoke proteste širom zemlje i spor sa konzervativnom regionalnom vladom Madrida, koja je optužila nacionalne vlasti da su prekoračile svoja ovlašćenja.
Gradonačelnici devet gradova, uključujući Barselonu, Lisabon, Prag i Milano, zaobišli su njihove nacionalne vlade i direktno pisali predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, tražeći da im se omogući pristup fondu EU za oporavak koji iznosi 750 milijardi eura.
U Njemačkoj gdje djelimično zaključavanje počinje danas, hiljade zaposlenih i poslodavaca u umjetničkoj i ugostiteljskoj industriji izašle su na ulice Berlina prošle nedjelje, trežeći veći finansijsku pomoć.
U Italiji, kulminacija je uznemirujuće blizu. Prije svega nedjelju dana izbile su žestoke demonstracije u Napulju, nakon što je uveden policijski čas. Nakon protesta su uslijedili građanski neredi u Milanu i Torinu, gdje su opljačkane radnje luksuzne robe.
„Mislim da je ovo samo početak“, kazao je za „Gardijan“ italijanski novinar i autoro „Gomore“ Roberto Savijano.
„Tokom prvog zaključavanja Italijani su bili ujedinjeni u ideji da je ovo jedna sasvim nova vrsta prijetnje; situacija u kojoj bi se svaka vlada teško snašla. Sada se osjećaju prevarenim“, kazao je Savijano.
„Rečeno im je da stvari idu dobro, da pobjeđujemo. Međutim, ušteđevina je potrošena, vide probleme sa sistemom testiranja koji ne funkcioniše, a postoji i konfuzija i neslaganje među naučnicima. Ljudi su počeli da gube vjeru da su institucije u stanju da ih spasu“, smatra italijanski novinar.
Istraživanje rađeno nakon prošlonedjeljnih nereda pokazalo je da tri četvrtine Italijana vjeruju da će ove zime na ulicama biti više nasilja.
„Biće nereda i širom Evrope“, kazao je Savijano. „To će se događati na različite načine i sa različitim pokretačima, ali će se događati zato što se centar više ne drži. Miljama smo daleko od raspolaženja kakvo je vladalo u martu kada se radilo o tome da moramo poštovati pravila i zaštiti se ili ćemo nestati. Sada ljudi razmišljaju: svejedno tonem ukoliko ne mogu da preživim ekonomski“.
Geograf Kristof Gili, u čijim knjigama su naznačene rastuće socijalne razlike i podjele između provincijske i metropolske Francuske, takođe je pesimističan povodom očuvanja duha jedinstva.
Tokom ljeta, lokalni lideri u Marselju žestoko su se žalili da su policijski sat i obavezna upotreba maski nametnute od strane Pariza bez prethodnih konsultacija.
Makronova odluka za novo zaključavanje, prema mišljenju Gilija, već stvara nove podjele, dok se oni koji imaju dovoljno sredstava izoluju od najgoreg što slijedi.
U četvrtak veče, nastale su ogromne saobraćajne gužve dok su Parižani pokušali da pobjegnu iz prijestonice i odu u svoje vikendice prije policijskog časa koji stupa na snagu u devet uveče.
„Parižani koji su pobjegli u vikendice rizikuju da zaraze stanovnike provincijskih i ruralnih oblasti. Oni nijesu naišli na dobar prijem. Pandemija je naglasila nejednakost između klasa i regiona. Istina je da socijalne i kulturne tenzije nikada nijesu bile tako akutne u Francuskoj kao sada, a političke klase pokušavaju da ih zamaskiraju apelujući na osjećaj republikanskog jedinstva“, kazao je Gili.
Politički rivaliteti i ambicije koji datiraju iz vremena prije korone takođe komplikuju reakciju na drugi talas zaraze.
U Belgiji - gdje u pretrpanim bolnicama u pojedinim gradovima rade i kovid pozitivni članovi medicinskog osoblja – jedinstvenu akciju podrili su sukobi između političara iz flamanskog sjevera i frankofonog juga zemlje.
Zemlja je sada zaključana do sredine decembra.
Međutim lider Flandrije Žan Žambon, prethodno je tvrdio da su stroge akcije neophodne samo u Valoniji.
Dok je on prošle nedjelje promijenio mišljenje, 600 000 Belgijanaca je širilo virus.
„Od maja tokom juna i sve donedavno, bili smo svjedoci rastuće polarizacije mišljenja u javnoj debati“, kazao je Dejv Sinardet, politikolog sa Univerziteta Sent Luis u Briselu.
„Virolozi se zalažu za strože mjere, ali sve je jači lobi koji traži da ekonomija ostane otvorena. Dakle u septembru, kada je stopa zaraze brzo rasla, i dalje su na snazi bila blaža ograničenja. Snažne kritike su upučene ljudima koji su se zalagali za uvođenje oštrijih mjera“.
Očigledni neuspjeh sistema za lociranje i praćenje zaraženih doprinio je razočaranju u način na koji se upravlja krizom.
„Postoji nezadovoljstvo i osjećaj da su preduzeća poput kafića restorana učinila mnogo, a da vlada nije učinila dovoljno“, kazao je Sinardet.
Boris Džonson će u četvrtak staviti Englesku na listu evropskih država koje se drugi put zatvaraju.
Prema riječima njemačkog ministra finansija Olafa Šolca „novembar će biti mjesec istine“ u borbi protiv drugog talasa kovida-19. Međutim postoje pokazatelji da bi ta borba mogla krenuti u bilo kojem pravcu, piše britanski list.
Brzina i intenzitet rasta infekcija iznenadio je vlade usljed čega one sada djeluju nespremno.
Da bi javnost prihvatila nova zaključavanja vlade će očigledno morati da izraze veću podršku i solidarnost, a finansijska cijena će biti ogromna.
U kolumni za „Stampu“ prošle nedjelje, filozof i bivši gradonačelnk Venecije, Masimo Kačari, je napisao. „Socijalna kriza se nadovezala na krizu javnog zdravlja i to stvara razlike u prihodima i životnim uslovima koji su potpuno nekompatiblni sa onim što mi podrazumijevamo pod demokratijom. Da li smo toga svjesni? Mislim da do sada to nije bio slučaj. Međutim, ne smijemo gubiti vrijeme“.
Ulozi su bili dramatično visoki prije prvog zaključavanja u martu. Sada su možda još i veći, zaključuje britanski list.
Obrazovanje djece ne smije biti žrtva virusa
Kada je kancelarka Angela Merkel najavila nova ograničenja u javnom životu ona je nabrojala kafiće, restorane, pozorišta, koncertne dvorane, teretane i salone za tetoviranje kao institucije koje će biti primorane na zatvaranje.
Međutim na tom popisu nije bilo škola i vrtića - koji su među prvima zatvoreni na proljeće.
U Francuskoj, predsjednik Emanuel Makron takođe je kazao da će škole biti izuzete iz ograničenja, dok je i Irska saopštila da će škole ostati otvorene uprkos nacionalnom zatvaranju koje je stupilo na snagu ranije ovog mjeseca.
Niz mjera i ograničenja za sprečavanje širenja novog talasa koronavirusa u Evropi ovog puta je uglavnom zaobišao škole, primjećuju strani mediji i navode da nijesu svi zadovoljni takvom odlukom ali da su nadležni preduzeli dodatne mjere predostrožnosti kako bi se obrazovanje djece nastavilo.
Donosioci odluka tvrde da primjenjuju teško naučene lekcije nakon višemjesečne borbe sa pandemijom i da su spremni da promijene pravac ukoliko se situacija dramatično pogorša.
Majkl Martin, irski premijer, kazao je da mada njegova zemlja više ne može da izbjegava restrikcije, uprkos razornom uticaju na ekonomiju, od ključnog je značaja da škole ostanu otvorene.
„Ne možemo i nećemo dozvoliti da budućnost naše djece i mladih ljudi bude još jedna žrtva ove bolesti“, kazao je Martin u obraćanju naciji. „Njima je potrebno obrazovanje“.
Širom svijeta raste zabrinutost da pandemija nanosi trajnu štetu akademskom i emocionalnom razvoju cijele generacije djece.
Ranije ovog mjeseca, njemačka vlada je istakla pravo djece na obrazovanje, koje najbolje ispunjavaju u učionicama sa svojim vršnjacima.
„To mora da bude najveći prioritet prilikom donošenja svih restriktivnih mjera“, saopštilo je ministarstvo obrazovanja.
Merkel je u njenom saopštenju navela još jedan razlog zbog kojeg ona smatra da je važno da škole budu otvorene, ukazujući na „dramatične socijalne posljedice“ koje je zatvaranje škola i vrtića imalo na porodice tokom zatvaranja u martu i aprilu.
„Da budem jasna: nasilni napadi na žene i djecu su dramatično povećani“, kazala je Merkel, obrazlažući odluku da umjesto škola vlada zatvori restorane i zabrani sportska i kulturna dešavanja.
„Važno je imati na umu socijalne posljedice kada donosimo ovakve odluke“.
Bonus video:
