Od 1. januara sudije u Slovačkoj mogu biti krivično procesuirani ukoliko prilikom donošenje presuda ne poštuju zakone.
Evropska komisija pozdravlja reformu - kritičari smatraju da je time ugrožena nezavisnost pravosuđa.
"Oluja", "Vihor", "Božije vodenice", "Čistilište" i "Juda" - akcije slovačke policije, u okviru kojih od proljeća prošle godine hapsi sve više visoko pozicioniranih službenika u policiji, pravosuđu i ekonomiji, imaju zvučna imena.
Dramatični ton je primjeren: Među uhapšenima su dva bivša direktora policije, više advokata – među kojima bivši glavni tužilac Dobroslav Trnka, 15 sudija – među kojima Jarmila Urbancova, bivša zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, sudija i bivša državna sekretarka u Ministarstvu pravosuđa Monika Jankovska, kao i moćni preduzetnici poput multimilionera Norberta Bedera i Jaroslava Haščaka, šefa finansijske grupe Penta.
Dok brojni članovi pravosudne i ekonomske elite Slovačke u istražnom zatvoru čekaju na procese, nova vlada, formirana u martu 2020. napravila je sistematsku reformu pravosudnog sistema zemlje.
Od 1. januara je stupio na snagu paket zakona koje je pripremila ministarka pravosuđa Marija Kolikova.
U centru reforme pravosuđa je ograničavanje imuniteta slovačkim sudijama.
I njihova imovina se preispituje, a novouspostavljeni Vrhovni upravni sud bi u buduće trebalo da donosi presude u slučaju krivičnih djela sudija i tužilaca.
Osim toga, od sada sudije idu u penziju sa 65 godina - do sada to nije bilo tačno utvrđeno.
Preduzetnik angažovao državnog tužioca
Politički proces, koji je vodio hapšenjima i reformi pravosuđa, počeo je prije nepune tri godine: 21. februara 2018. ubijeni su novinar Jan Kucijak i njegova vjerenica Martina Kušnirova.
Kuciak je sitraživao korupciju. Nakon višemjesečnih istraga je uhapšen uticajni preduzetnik Marijan Kočner koji je navodno naredio ubistvo.
Prilikom Kočnerovog hapšenja zaplijenjen je njegov mobilni telefon.
Policiji je pošlo za rukom da vidi njegovu komunikaciju sa tadašnjim generalnim državnim tužiocem Dobroslavom Trnkom.
Ispostavilo se da je Kočner Trnki doslovno naložio da utiče na sudove u njegovu korist.
U jesen 2019. slovački mediji izvještavali su o detaljima tih telefonskih razgovora.
Razmjere "Kočnerove mreže", koja se očito protezala do vrha slovačkog pravosuđa i politike, poljuljala je povjerenje građanki i građana u pravosuđe u zemlji.
Sve više hapšenja
Čišćenje slovačkog pravosuđa moglo je započeti tek nakon što je vlada premijera Roberta Fica u februaru 2020. izgubila na izborima.
Bivšeg premijera i njegovu nominalnu socijaldemokratsku partija "SMER" smatraju odgovornim za povezanost politike i organizovanog kriminala u Slovačkoj.
21. marta stupila je na funkciju nova vlada premijera Igora Matoviča.
Dvije sedmice kasnije počeo je prvi talas hapšenja, a od tada skoro svakodnevno dolazi do novih hapšenja.
Prema navodima medija nova hapšenja se temelje na izjavama optuženih koji su trenutno u istražnom zatvoru.
Javnost i mediji u Slovačkoj podržavaju kako hapšenja tako i reformu pravosuđa koju sprovodi nova vlada iako je za to morao biti promijenjen ustav zemlje.
Od pomoći je pri tome bila podrška popularne predsjednice države Zuzane Čaputove:
"Reforma pravosudnih institucija je važan korak ka ostvarivanju pravde", pozdravila je ona u decembru postupke vlade.
Tako je ministarki pravosuđa Mariji Kolikovoj pošlo za rukom da ukine sveobuhvatni imunitet sudija.
"Želim da je svima jasno da su krivične akcije protiv sudija moguće - ako se oni odluče da rade protiv zakona", rekla je Kolikova slovačkoj agenciji TASR.
Kritika pravnika, podrška poltike
Međutim postoje dileme o tome da li je moguće reformom pravosuđa temeljno poboljšati slovačko pravosuđe.
Vijeća evropskih sudija (Consultative Council of European Judges - CCJE) navodi da treba razmisliti o tome da li će ograničenja imuniteta sudija znatno ugroziti postojeće garancije o nezavisnosti pravosuđa i izložiti ih političkom i disciplinskom pritisku.
Rezervisanost izražavaju i neki pravnici u Slovačkoj.
Bivši političar i poznati pravnik Radoslav Prohaska ne smatra da je reforma garancija da će sudovi bolje funkcionisati.
"Ako nešto promijeni situaciju onda je to ispitivanje imovine sudija", rekao je on za magazin "Postoj".
Iz briselskog ugla gledano Slovačka se zahvaljujući reformi pravosuđa kreće u pravom smjeru.
U izvještaju Evropske komisije o stanju pravne države u zemljama članicama EU, objavljenom prošlog oktobra, reforma je pozdravljena kao "nastojanje za jačanje nezavisnosti i integriteta pravosuđa".
Autor je Luboš Palata, urednik redakcije za Evropu u češkom listu "Denik".
Bonus video:
