Haški tribunal zatvoren je danas na svečanosti u Hagu posle više od 24 godine rada, u prisustvu generalnog sekretara UN Antonija Gutereša i holandskog kralja Vilema-Aleksandera. Svečanost je počela minutom ćutanja u slavu svih žrtava u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Na svečanosti u Sali vitezova, u kojoj je prijesto kralja Holandije, generalni sekretar UN Antonio Gutereš ocijenio je da je "stvaranje Tribunala 1993. kamen međaš u međunarodnom pravu", jer takvog suda nije bilo od Nirnberga. Tribunal je bio "prvi sud UN u istoriji", čija je svrha bila "obnova i učvršćivanje mira". "Stvaranje Tribunala svedoči o odlučnosti međunarodne zajednice da oni koji su počinili zločine moraju odgovarati", rekao je Gutereš. Prema njegovim rečima, Tribunal je dao glas žrtvama kojima je data prilika da ispričaju svoje priče u sudnici i da vide da je pravda zadovoljenja. "To je doprinijelo ozdravljenju", kazao je Gutereš, dodajući da je "jedno od najvećih dostignuća Tribunala arhiva koja pokazuje šta se dogodilo" i što "svijet neće zaboraviti". Generalni sekretar UN ocijenio je da je "Tribunal bio pionir stvaranja savremene međunarodne krivične pravde" i da je "prevazišao očekivanja". Zahvaljujući radu Tribunala, postalo je uobičajeno da Savjet bezbednosti UN sada poziva na odgovornost sve koji su počinili ratni zločini, a to "pozivanje na odgovornost postalo je usađeno u našu kolektivnu svijest", rekao je Gutereš. Kako je kazao, Tribunal je omogućio osnivanje drugih sudova, kao i stalnog Međunarodnog krivičnog suda (ICC), "centralne institucije sistema međunraodne pravde". Tribunal je inspirisao i suđenja za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, rekao je Gutereš, dodajući da će UN nastaviti da podržava rad nacionalnih pravosuđa i međunarodnu krivičnu pravdu. Posljednji predsjednik Tribunala Karmel Adjijus ocijenio je da je taj sud "izuzetan primjer borbe protiv nekažnjivosti, a za čovječnost". Tribunal, koji je bio rezultat "odlučne akcije međunarodne zajednice", imao je mandat da "donese pravdu, mir i bezbjednost", dostignuća u posljednje 24 godine ukazuju na "univerzalnu vrednost suda", kazao je Ađijus. "Protivno očekivanjima, Tribunal je stvorio međunarodne univerzalne strandarde, dobru sudsku praksu i dokazao da se nekažnjivost može pobijediti", ocijenio je Ađijus. On je rekao da danas, zahvaljujući nasljeđu Tribunala, "ratni zločinci mogu, moraju i biće privedeni pravdi". "Tribunal predstavlja novu eru u međunarodnog pravu, a njegovo nasljeđe će nas sve nadživjeti", rekao je Adjijus, a "uspjesi Tribunala su uspjesi UN". Glavni tužilac Serž Bramerc rekao je da je Tribunal za ratne zločine i genocid osudio 90 osoba, među kojima su bili "visoki zvaničnici svih zaraćenih strana". "Tribunal ima vjerodostojna dostignuća, koja su prevazišla sva očekivanja", kazao je Bramerc, navodeći kao primer da je sud "van svake sumnje dokazao da je u Srebrenici počinjen genocid". Zahvaljujući Tribunalu, po riječima tužioca, silovanje je postalo ratni zločin kao "oružje za uništavanje", a postalo je pravilo i da "politički i vojni lideri odgovaraju za djela svojih podređenih". Kao opravdane kritike rata Tribunala, Bramerc je naveo da su neka suđenja bila preduga, a da su druga imala "neočekivan ishod". Bramerc se upitao i "da li smo bili dovoljno usmjereni na zajednice" u bivšoj Jugoslaviji i "ispunili njihova očekivanja". Izrazio je zahvalnost žrtvama koje su bile "najveće pristalice Tribunala". Bramerc je kritikovao žestoke reakcije koje su političari i lideri u bivšoj Jugoslaviji imali na posljednje presude Ratku Mladiću i liderima bosanskih Hrvata. "Mnogi političari su osudili i negirali presude... a osuđeni su i dalje viđeni kao heroji... Ratni zločini i genocid se još negiraju", upozorio je Bramerc. On je rekao da "lideri u regionu se sada moraju distancirati, odbaciti osuđene i prestati da se kriju iza tvrdnje o kolektivnoj odgovornosti". "Ponavljam, po ko zna koji put, mi smo sudili pojedincima, a ne narodima i državama", rekao je Bramerc. Nasuprot političarima, koje je nazvao "češće protivnicima nego saveznicima", Bramerc je kao saveznike označio tužioce za ratne zločine u regionu. "Još mnogo žrtava čekaju na pravdu, pozivanje na odgovornost mora biti nastavljeno", podvukao je glavni tužilac. Predsjednik sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Tribunala, Teodor Meron (Theodor) kao ideale haškog suda naveo je "pravda, odgovornost, ljudsko dostojanstvo". Meron je rekao da je "pravda osnova za trajni mir", a da je Tribunal osnovan zbog "potrebe za pravdom i odgovornošću", kao "pionir" međunarodne pravde. "Od slučaja do slučaja, Tribunal je utvrđivao međunarodnu pravdu i demonstrirao da niko nije iznad nje", rekao je sudija Meron. Tribunal, kako je rekao, ostavlja ponosno nasljeđe, ali to nije kraj, jer važan posao još predstoji, zato što međunarodna pravda traži kontinuitet. Podrška nacionalnim pravosuđima u bivšoj Jugoslaviji, čuvanje i pristup arhivama Tribunala, po Meronu su ključni zadaci Mehanizma. "Pravda zahtijeva da se te obaveze ispune. Na Mehanizmu je da sačuva vitalan progres Tribunala u suzbijanju nekažnjivosti. Neka pravda pobijedi, neka rat nestane", rekao je Meron. Kao i tužilac Bramerc, Meron se posebno zahvalio predstavnicama udruženja Majke Srebrenice, što su uveličale svečanost. O dostignućima Tribunala govorio je i ministar spoljnih poslova Holandije Holbert Zajkstra. Današnjoj svečanosti u Hagu prisustvovale su mnoge sadašnje i bivše sudije Tribunala, ali se pozivu nije odazvao nijedan bivši tužilac - Ričard Goldstoun, Luiz Arbur, ni Karla Del Ponte. Među prisutnima je bio i komesar za proširenje EU Johanes Han, kao i ministarka pravde Srbije Nela Kuburović, te srpska tužiteljka za ratne zločine Snežana Stanojković. Beogradska glumica Mirjana Karanović tokom svečanosti je pročitala potresna svedočenja žrtava sa svih strana izrečena tokom suđenja pred Tribunalom. Haški tribunal zvanično će prestati da postoji 31. decembra.
Bonus video:
