Na epidemiološkoj mapi svijeta Češka Republika je prikazana kao ostrvo beznađa, navodi američki CNN u analizi zdravstvene situacije u ovoj centralnoevropskoj zemlji. Dok broj novih slučajeva koronavirusa na globalnom nivou pada već šestu nedjelju zaredom, ova država od deset miliona stanovnika bilježi sumorne rekordne brojke zaraženih i preminulih.
Novi, zarazniji soj virusa postao je dominantan u zemlji usljed čega su Češke bolnice na ivici kolapsa, a broj preminulih je premašio 20 000 što je među najvećim stopama smrtnosti na svijetu.
Ne postoji očigledno objašnjenje zbog čega je ova zemlja među najpogođenijima na svijetu.
Kao relativno bogata država i članica Evropske unije, Češka ima pristup vakcinama, medicinskoj opremi i tehnološkim rješenjima za praćenje kontakata. Ima demokratski izabranu vladu, ekonomski je dobrostojeća sa prilično snažnim zdravstvenim sistemom.
Zakašnjele odluke
Međutim, katastrofa koja je zadesila Češku je rezultat velikog broja propusta, zakašnjelih odluka i konfuznih poruka institucija za javno zdravlje, kazali su eksperti za CNN.
U petak, vlada Češke je priznala da nema izbora osim da uvede strogo zaključavanje koje stupa na snagu danas i to u trenutku kada ostatak svijeta priča o popuštanju restriktivnih mjera.
„Vlada je usvojila lošu strategiju donošenja odluka na osnovu trenutnih bolničkih kapaciteta, što znači da su odluke često donošene prekasno“, kazao je za CNN Jan Kulvejt sa Instituta „Fjučr of hjumaniti” na Univerzitetu u Oksfordu.
On kaže da broj pacijenata u bolnicama daje zakašnjelu sluku epidemije, jer je pacijentima bolnička njega potrebna izvjesno vrijeme nakon zaraze.
„Ogromna je razlika između pravovremenog usvajanja mjera i čekanja deset dana. Odlaganje od deset dana često znači udvostručavanje epidemije“, kazao je on.
Govoreći u parlamentu u petak, češki premijer Andrej Babiš je priznao da je njegova vlada napravila previše grešaka, ali je kazao da nije trenutak za svađe o prošlosti.
Objašnjavajući potrebu za novim zaključavanjem on je kazao: „Jasno mi je da je taško, ali je veoma važno... potrebno je da ovo uradimo zajedno i nadam se da će svi razumjeti i pružiti nam još jednu, posljednju priliku da ovo zajedno riješimo“.
Doktor Rastislav Mađar, dekan medicinskog fakulteta na Univerzitetu Ostrava i jedan od vodećih čeških epidemiologa kazao je za CNN da su tri odluke u korijenu sadašnje krize. Prva odluka je ona kada je vlada ignorisala svoje savjetnike, uključujući i Mađara, i odbila da uvede obavezno nošenje maski tokom ljeta, druga je otvaranje radnji uoči Božića, a treća je kada je odbila da reaguje na pojavu novih sojeva virusa početkom januara.
„To su velike tri greške i sada se samo molimo da se ne dogodi i četvrta“, kazao je on.
Za Mađara je ovo pitanje i lične prirode. Kao bivši koordinator savjetodavnog odbora vlade za restriktivne mjere, on je podnio ostavku nakon što je Babiš odbio savjet da maske budu obavezne kada su se krajem avgusta pojavili znaci o širenju epidemije.
Odluka protiv maski je donijeta nakon što je vlada odlučila da ponovo otvori škole početkom septembra. „To je dovelo do povećanog kretanja skoro dva miliona ljudi i epidemija je eksplodirala“, kazao je Mađar.
Politika uzela svoj danak
Politika je vjerovatno odigrala svoju ulogu u donošenju odluka. „To je bio trenutak kada je epidemija ponovo počela da se širi, ali je i dalje bilo vremena da je zaustavimo... to se nije dogodilo jer su se približavali izbori“, kazala je za CNN Dagmar Džurova, profesorka demografije sa Univerziteta u Pragu.
Ona nije jedina ekspertkinja koji smatra da su izbori početkom oktobra bili ključni trenutak u borbi protiv virusa.
„Mnoge evropske države su se našle na udaru drugog talasa“, kazao je Kulvejt. „Međutim, za razliku od drugih država, Češka nije uspjela da suzbije drugi talas i ja smatram da su u tome ključnu ulogu odigrali izbori“, dodao je on.
Babiš je tvrdio da su restriktivne mjere skupe i nepopularne, ali insistira da na njegovu odluku nijesu uticali izbori. Kada su ga u parlamentu pitali o obaveznom nošenju maski, on je optužio opoziciju za politikanstvo rekavši „da su regionalni izbori najgore što se moglo dogoditi kovidu-19“.
Mađar tvrdi da je i opozicija koristila priliku da osvoji političke poene kritikujući mjere uz tvrdnje da maske nijesu potrebne kada je broj zaraženih i dalje nizak. „Problem je naravno u tome što ne možemo reagovati na brojke koje sada bilježimo, jer ako to radimo, onda kasnimo dvije nedjelje“, kazao je on za CNN.
Usljed nespremnosti vlade da djeluje, epidemija je izmakla kontroli.
Do kraja oktobra strogo zaključavanje je bilo neizbježno. Babiš je bio primoran da prizna da su on i njegova vlada griješili i molio je ljude da poštuju stroge mjere. „Nijesam mogao ni da zamislim da će se ovo dogoditi“, kazao je on tada.
Međutim, brzo je uslijedila nova greška. Kako je broj zaraženih počeo da pada a Božić se približavao, vlada je postala nestrpljiva i odlučila je da ignoriše preporuke struke. „Nijesu slijedili sopstvena pravila. Imali su razrađen sistem koji im je poručivao nešto, a oni su to odlučili da ignorišu“, kazao je Kulvejt.
„Nijesu se odoprli pritisku i pristali su da ukinu određena ograničenja kako bi ljudi mogli da obave božićnu kupovinu, uprkos tome što je broj zaraženih bio veći nego u trenutku kada je strogo zaključavanje uvedeno“, kazao je Mađar. Popuštanje mjera tokom Božića dovelo je do porasta na vrhuncu zaraze i do novog zaključavanja odmah nakon praznika.
Borba za političke poene nije završena sa zatvaranjem biračkih mjesta, kazali su eksperti za CNN, objašnjavajući da se novi ključni izbori podržavaju ove godine. „Već je u toku izborna kampanja, a to značajno smanjuje spremnost političkih partija da postignu konsenzus“, kazao je Kulveit.
„Vlada ne sluša eksperte i bavi se pandemijom na osnovu svojih političkih potreba a kada mjere objašnjavaju javnosti to čine političari, uglavnom premijer, usljed čega će jedan dio javnosti biti sklon bojkotu iz političkih razloga“, kazala je Džurova. Ona je kao dobar primjer istakla države poput Njemačke u kojima političari uglavnom prepuštaju ekspertima da komuniciraju sa javnošću.
Babiš uglavnom odbacuje kritike da eksperti - a ne on - treba da komuniciraju sa građanima o pandemiji.
„Tokom ljeta, imali smo toliko eksperata da ljudi nijesu znali šta je istina“, kazao je on u parlamentu.
Prema riječima Džurove još jedan od problema u Češkoj jeste nedostatak adekvatne finansijske podrške. To je dovelo do nepoštovanja pravila od strane onih koji sebi to prosto ne mogu priuštiti. Primjera radi, osobe koje su u samoizolaciji imaju pravo na svega 60 odsto zarade, koju poslodavac isplaćuje prve dvije nedjelje. I mada preduzeća imaju pravo na kompenzaciju, brojna poslovna tijela smatraju da one nijesu adekvatna.
Sprovođenje mjera je takođe problem u Češkoj. „Ljudi su umorni, okupljaju se privatno, organizuju zabave, odlaze na planinarenja, suprotstavljaju se policiji koja ionako ne može puno da učini“, kazao je Mađar.
Žrtve sopstvenog uspjeha
Česi su možda skloniji da vjeruju u teorije zavjere jer je njihova zemlja kroz prvi talas pandemije prošla relativno lako, zahvaljujući tome što je odmah donijeta odluka o zaključavanju.
„Usljed toga, veliki dio društva je smatrao da se ništa loše nije desilo i da mjere, donijete uz ogromnu cijenu, nijesu bile neophodne... Zapravo, nije dovoljno naglašena činjenica da se ništa strašno nije dogodilo upravo zahvaljujući mjerama“, kazala je Džurova.
U javnom zdravlju, to je poznato kao paradoks uspjeha. Kada preventivne mjere daju dobre rezultate, javnost je sklona da potcijeni ozbiljnost prijetnje i da povjeruje da je prevencija bila gubljenje vremena.
„Ljudi su vidjeli cijenu mjera, ali ne i virusa, stoga su postali glasniji oni koji sumnjaju u ozbiljnost bolesti i cjelokupne situacije, a to nije nešto što se događa u državama u kojima umiru hiljade ljudi“, kazao je Kulveit.
Česi nijesu jedini koji su postali žrtve sopstvenog uspjeha, međutim neuspjeh vlade da objasni šta se događa je pogorošala situaciju, dodao je Kulvejt za CNN. Vlada je krenula u informativnu kampanju o koronavirusu, ali se uglavnom fokusirala na mjere ograničenja a od skoro i na vakcinaciju. Sadašnja kriza u Češkoj Republici je djelimično rezultat širenja novih zaraznijih sojeva koronavirusa.
Džurova i Mađar tvrde da vlasti nijesu obratile dovoljno pažnje na nove sojeve i na načine kako da zaustave njihovo širenje. Velika Britanija je u tome uspjela u januaru kombinacijom strogih restriktivnih mjera i intenzivnog rada na sekvenciranju genoma virusa. Do trenutka kada su Česi počeli da rade sekvenciranje, britanski soj virusa je postao dominantan u njihovoj zemlji.
„Mjere koje su sada na snazi su dovoljno snažne da potisnu prvobitne sojeve koronavirusa, ali ne i nove zaraznije varijante“, kazao je Kulvejt. On, Džurova i Mađar apeluju na vladu da što prije uvede strože mjere kako bi spustili stopu zaraze.
Od danas u Češkoj stupaju na snagu strože mjere. Građanima neće biti dozvoljeno da napuštaju objekte stanovanja osim ukoliko je to neophodno, a škole i vrtići će biti zatvoreni. Međugradski saobraćaj je zabranjen. Međutim, eksperti smatraju da vlada pravi ogromnu grešku odbijajući da zatvori fabrike. „Novi sojevi mijenjaju pravila igre. Fabrike su otvorene i ljudi na posao idu javnim prevozom. To bi moglo dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema“, kazao je Mađar.
Vodeća sindikalna udruženja su takođe pozvala na zatvaranje industrijske proizvodnje, ali vlada tvrdi da bi takav potez bio preskup. Taj sektor predstavlja oko 40 odsto češkog BDP-a.
„Plašim se da veliki dio češke javnosti i dalje ne razumije koliko je situacija loša a ono što je užasavajuće jeste da su pojedini ljudi prihvatili činjenicu da nam svakog dana umire 100, 150 ljudi. Oni to ne vide kao nešto alarmantno, već kao prirodno i neizbježno, a zapravo je riječ o apsolutnoj tragediji“, kazala je Džurova.
Mediji primjenjujući logiku „za ili protiv” dodatno zbunili javnost
Dok su poruke koje je slala vlada bile zamućene politikom stvaralo se plodno tlo za širenje dezinformacija.
„Ponovo, to se ne odnosi samo na Češku Republiku, međutim sve veći broj ljudi je počeo da vjeruje u teorije zavjere i smatra da je rizik od virusa preuveličan“, kazao je Kulvejt. On smatra da su u češki mediji doprinijeli zabuni u ranijim fazama pandemije. „Česta je logika „za ili protiv”. Dakle mediji su radili po prinicipu da ako imaju gosta koji smatra da su maske korisne, onda treba da pozovu gosta koji tvrdi da nijesu. Ako imamo gosta koji tvrdi da je koronavirus opasan, takođe treba da pozvati nekoga ko smatra da nije opasan i da je problem predimenzioniran“.
Takav način medijskog predstavljanja je dao pogrešnu sliku realnosti, kazao je Kulvejt za CNN. „Naravno da se ekspertskim krugovima vode debate, ali ako pogledate oblast epidemiologije vidjećete da se oko 95 odsto eksperata slaže oko toga koliko je virus opasan, dok je samo pet odsto onih koji misle drugačije. Međutim, u medijima je to predstavljeno kao 50:50, a na društevnim mrežama čak i 20:80“.
Češkoj stiže pomoć u vakcinama
Tri njemačke pokrajine poslaće 15 000 doza vakcina protiv kovida-19 Češkoj Republici, prenijeli su juče njemački mediji. Saksonija, Bavarska, koje se graniče sa Češkom, i susjedna Tiringija, odluku o pomoći Češkoj donijeli su u trenutku kada ta zemlja bilježi najveću stopu rasta zaraze po glavi stanovnika, deset puta veću od one u Njemačkoj. Francuska je već obećala da će češkim vlastima poslati 100 000 vakcina, a Izrael je već uputio donaciju od 5 000 doza. U naporu da suzbije epidemiju češka vlada je juče odlučila da bez odobrenja Evropske medicinske agencije u upotrebu stavi i rusku vakcinu Sputnjik V.
Bonus video:
