Hiljade građana Francuske pridružilo se u subotu tradicionalnim prvomajskim protestima širom zemlje, uprkos restriktivnim mjerama uvedenim zbog suzbijanja širenja koronavirusa, zbog kojih je na snazi policijski sat.
Demonstranti su zahtijevali socijalnu i ekonomsku pravdu, pa su protestima otvoreno iskazivali protivljenje vladinim planovima koji se odnose na promjene naknada za nezaposlene.
U Parizu i ostalim većim francuskim gradovima - Lionu, Nantu, Lilu i Tuluzu - ukupno je organizovano oko trista skupova, prenosi Indeks.
U Parizu, glavnom francuskom gradu, u kojem je raspoređeno oko 5.000 policajaca, uhapšeno je sedamnaest demonstranata.
Nekoliko njih, odjevenih u crne majice s kapuljačama, sukobilo se s policijom. Neki su bacali kamenje ili prevrtali kante za smeće. Policajci su uzvratili palicama i suzavcem.
Policija je saopštila da je spriječila pripadnike anarhističkog Crnog bloka u namjeri da formiraju grupu demonstranata.
U francuskoj prijestonici sindikalistima su se pridružili i članovi pokreta Žuti prsluci, koji su prije tri godine pokrenuli talas antivladinih protesta, kao i radnici zaposleni u sektorima teško pogođenim pandemijskim ograničenjima, poput radnika u kulturi.
Poruke demonstranata
Učesnici marša nosili su zaštitne maske u skladu s pravilima i isticali transparente s natpisima: "Dividende, a ne naknade za nezaposlenost prihod su lijenih ljudi" i "Želimo živjeti, a ne preživljavati".
"Puno novca ide onima koji imaju puno, a manje novca ide onima koji nemaju ništa, što se odražava na plan reforme osiguranja u slučaju gubitka radnog mjesta, koji želimo ukinuti", rekao je Filip Martines, šef sindikata CGT.
Većina demonstracija održana je u mirnom okruženju, iako je policija u Lionu rastjerala grupu od oko 200 demonstranata koji su bacali petarde, objavili su iz prefekture Overnj-Ron-Alp na Tviteru.
Prvomajskim događanjima prisustvovali su i vođa francuske ekstremne ljevice Žan-Lik Melanšon i liderka krajnje desnice Marin Le Pen. Oboje se planiraju kandidovati na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
"Moja je želja da radnička klasa ne strahuje zbog nezaposlenosti i gubitka posla", rekao je Melanšon, koji je u protestima učestvovao u Lilu. Dodao je kako se nada da će se u taj grad idućeg 1. maja vratiti kao predsjednik države.
Marin Le Pen je ranije položila vijenac u podnožju pariskog kipa nacionalne junakinje Jovanke Orleanke, koju njena stranka koristi kao nacionalistički simbol, te je upozorila na "potpuni haos" bude li za predsjednika ponovo izabran Emanuel Makron.
Macron, bivši investicioni bankar, predsjedničke je izbore osvojio 2017, kada je obećao nov način upravljanja zemljom i sprovođenje nove politike. Ali, velik dio njegove reformske agende posrnuo je na borbama sa sindikatima, dok je pandemija zaustavila njegove planove čiji je cilj bila reforma penzionog sistema.
Francuska, koja je na neslavnom osmom mjestu u svijetu po broju smrtnih slučajeva od posljedica Kovida-19, od ponedjeljka će početi sa ublažavanjem trećeg "lokdauna", nakon što je u zemlji evidentirano smanjenje broja slučajeva zaraze.
Bonus video:
